Europski konzervativci: Zatvoriti balkansku migrantsku rutu i dogovoriti se s Turskom

Europska pučka stranka (EPP) donijela je na svom kongresu koji je u četvrtak završio u Helsinkiju niz političkih dokumenata u kojima navodi svoje pozicije prema najvažnijim aktualnim izazovima ususret predstojećim europskim izborima, a u jednom od tih dokumenata pod nazivom “Sigurna Europa” ističe se da će se europski pučani u području sigurnosti fokusirati na četiri područja – osiguranje vanjskih granica, sprečavanje ilegalnih migracija, borbu protiv terorizma i borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.

“Moramo dati prioritet sigurnosti budući da sloboda i prosperitet nisu mogući bez toga. Dužnost državnih vlasti je prije svega štititi svoje građane i očuvati vladavinu prava u našim društvima”, kaže se u dokumentu.

Dokument je očito odgovor političke grupacije desnog centra na sve veću opasnost od populističkih stranaka koje obećavaju jednostavna i brza rješenja za vrlo komplicirane probleme, pri tome sijući strah služeći se dezinformacijama na što je upozoravala većina govornika tijekom dvodnevnog kongresa.

Božinović: EPP podržava mjere za rješavanje problema ilegalnih migracija

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je bio u izaslanstvu HDZ-a na kongresu EPP-a, kaže u razgovoru za Hinu da ovaj dokument “predstavlja jasnu platformu o važnosti sigurnosti i većeg izdvajanja sredstava u te svrhe”.

Dodao je da Hrvatska uspješno djeluje na sprječavanju ilegalnih migracija čuvajući vanjsku granicu EU-a.

Božinović ističe kako se u dokumentu kaže da zakonit put ulaska u EU može samo pomoći izbjeglicama, onima kojima doista treba zaštita sukladno međunarodnom pravu, dok je s obzirom na sigurnosnu situaciju potrebno provjeriti identitet svake osobe koja ulazi u EU.

U dokumentu se kaže da je “s obzirom na sadašnju sigurnosnu situaciju i postojeću prijetnju povratka boraca Islamske države, od najveće važnosti provjera identiteta svake osobe koja ulazi u EU”.

Također se kaže da je prioritet EPP-a razvijanje baze otisaka prstiju tražitelja azila, tzv. EURODAC, diljem Europske unije. Taj sustav omogućava državama članicama čuvanje i pretraživanje podataka o osobama za koje se smatra da nelegalno borave u EU-u i olakšava njihov povratak u zemlje iz kojih dolaze.

“Sustav EURODAC je veliki uspjeh naše političke obitelji i njime se moraju koristiti sve zemlje članice”, stoji u dokumentu.

EPP u dokumentu navodi potrebu nadogradnje europske agencije za granice, Frontexa u Europsku graničnu i obalnu stražu koja treba spriječiti ilegalne prelaske na kopnu i na moru.

“To se mora i dalje jačati kako bi se pružila potpora graničnim i obalnim stražama zemalja članica, ali i zemalja izvan EU-a. Europska granična i obalna straža treba također imati veću ulogu u povratku ilegalnih migranata. Posebnu pomoć treba dati onim zemljama koje nose velik teret. Želimo poboljšati upravljane našim vanjskim granicama i osigurati osoblje i financije za postizanje toga cilja. Zemlje članice izvan schengenskog prostora koje već igraju važnu ulogu u zaštiti svojih vanjskih granica trebaju dobiti svu potrebnu pomoć od ostalih partnera iz EU-a”, kaže se u dokumentu EPP-a.

Europski pučani navode da “ilegalne migracije mogu biti izvor socijalnih tenzija i da mogu potencijalno destabilizirati naša društva”.

Upozorava se na potrebu borbe protiv krijumčara ljudima, kojima se ne može dopustiti da odlučuju tko može doći u Europu.

“Suradnja sa zemljama tranzita je vrlo bitna i zajedno sa zatvaranjem ‘balkanske rute’, sporazum između EU-a i Turske znatno je pridonio rješavanju migrantske krize 2015. i 2016. Međutim, EU treba nastaviti pozorno pratiti stanje s ljudskim i građanskim pravima u Turskoj. Izbjeglice diljem planeta imaju pravo na zaštitu, sigurnost, autonomiju i jednak tretman”, stoji u dokumentu.

Pučani navode da se žele pozabaviti uzrocima ilegalnih migracija i stoga traže veću pomoć za Afriku, gdje treba stvoriti veće mogućnosti za zapošljavanje i pružati pomoć radi osiguranja stabilnosti i boljeg upravljanja na tom kontinentu, koji je suočen s neodrživim rastom populacije.

U dokumentu se također spominje “stvaranje sigurnih zona izvan EU-a”, u kojima bi se ljudima pružila potrebna zaštita bliže njihovim zemljama.

Naglašava se potreba usklađivanja nacionalnih sustava azila te potreba razlikovanja onih koji imaju pravo na azil i ekonomskih migranata.

Borba protiv terorizma

U dokumentu se navodi da terorizam postoji već stoljećima, ali da je tek nedavno, u svojoj džihadističkoj varijanti, počeo ugrožavati sigurnost velikog broja ljudi.

EU je na to odgovorio davanjem protuterorističkih ovlasti Europolu (Europskom policijskom uredu) i dogovorom o evidenciji podataka o putnicima u zračnom prometu (PNR).

Božinović kaže da je Hrvatska na vrijeme unijela direktivu o PNR-u u svoje zakonodavstvu i da ga uspješno provodi.
Europska komisija je u srpnju ove godine službeno upozorila 14 zemalja članica zbog kašnjenja u uvođenju direktive o PNR-u, za što je rok bio do 25. svibnja 2018.

Osim direktive o PNR-u, EU je donio nova pravila o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

“Moramo nastaviti povećavati sredstva i resurse policijskih snaga i sigurnosnih službi te jačati suradnju i razmjenu informacija između zemalja članica i susjednih zemalja. Uspješne granične kontrole ovise o tome da države članice pune baze podataka sa svim relevantnim i praktičnim informacijama. Bolja suradnja na razini policije i obavještajnih službi potrebna je za borbu protiv terorizma i islamskog ekstremizma, koji se moraju rješavati u samom korijenu, počevši od odgoja i obrazovanja. Moramo pridonositi i poticati racionalni islam u Europi koji prihvaća europske vrijednosti i kulturne i filozofske temelje Europe”, kaže se u dokumentu EPP-a.

Također se upozorava na potrebu borbe protiv islamskog ekstremizma, koji je plodno tlo za terorizam.

“Naizgled nenasilni ekstremizam, poput selafizma, također predstavlja prijetnju jer potiče zatvorena, paralelna društva i povećava neprijateljstvo prema većini građana, čak i među muslimanima. Često je prihvaćanje nenasilnog ekstremizma prijelaz prema daljnjoj radikalizaciji i, s protokom vremena, prema prihvaćanju džihadističkih ideja”, kaže se u dokumentu i ističe da se protiv toga treba boriti na svim razinama.

Traži se pozorno praćenje internetskih platformi s obzirom na to da su društvene mreže, Facebook, Twitter i Youtube glavni alat za širenje mržnje i propagande.

Korupcija i organizirani kriminal

“Korupcija i organizirani kriminal cvjetaju u okruženju u kojem je vladavina prava slaba. To potkopava povjerenje građana u vlasti i druge institucije. Vanjski čimbenici, poput Rusije posljednjih godina, često to pogoršavaju u nekim zemljama Europske unije”, navodi se u dokumentu.

Dodaje se da korupcija godišnje stoji EU 120 milijardi eura, a da organizirani kriminal ugrožava tisuće života u svim državama članicama. Stoga se one pozivaju na odlučnu borbu protiv korupcije i neetičnog ponašanja u politici.