Za koga ima mjesta u novom budžetu Evropske unije?
Evropska komisija će u srijedu, 2. maja, predstaviti prijedlog za naredni sedmogodišnji budžet Unije koji će da stupi na snagu 2021. godine. No postavlja se pitanje na koji način će taj budžet biti formiran i da li će izlazak Britanije koja je druga iza Njemačke po količini izdvajanih sredstava za EU budžet, da promijeni način raspodjele sredstava, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ovo su samo neki od odgovora na pitanja koja se postavljaju oko budućeg bužeta Evropske unije.
Da li će Brexit uticati na budžet?
Naravno. Uprkos velikom i zavidnom britanskom popustu, gubitak druge po redu ekonomije Unije, ostavit će rupu od najmanje deset milijardi eura godišnje. Bogate zemlje poput Holandije i Švedske insistiraju na tome da ne žele da plate niti jedan dodatni cent, te zahtijevaju smanjenje budžeta. Međutim, izgubili su važnog saveznika, budući da je Britanija bila pokretačka snaga ranijih smanjenja budžeta. S druge strane, siromašnije zemlje koje primaju mnogo više EU novca nego što daju u budžet su upozorili da neće prihvatiti manje novca iz Brisela.
Za šta je budžet namijenjen?
Aktuelni budžet, odnosno Višegodišnji finansijski okvir za period 2014-2020, iznosi hiljadu i sto milijardi, odnosno 155 milijardi godišnje. Većina budžeta odlazi na subvenciranje poljoprivrednika, poboljšanja u siromašnijim regijama kao i promovisanje saradnje. Oko 39 posto odlazi na podršku poljoprivredi, ruralni razvoj i srodna područja, a 34 posto na ekonomsko, socijalno i regionalno povezivanje.
Zakonodavstvo i administracija koštaju oko 10 milijardi godišnje, ili šest posto od ukupnog budžeta.
Da li će se promijeniti način raspolaganja budžeta?
EU povjerenik za budžet Guenther Oettinger obećao je da će predložiti trošak jednak ovom postojećem, uprkos Brexitu.
EU lideri očekuju da će više novca biti dodjeljeno u različite svrhe poput policijske granice za kontrolu imigracije. Izvor za Reuters rekao je da će Komisija predložiti da se izdaci za čuvare granica upetorostruče na 25 milijardi eura tokom 2021-07 budžetskog perioda. Pored toga, planiraju se izdvajanja za nauku, tehnološka istraživanja i saradnju kao i zajednički EU projekat odbrane.
Kako bi se napravio prostor za ove troškove, Oettinger spominje smanjenje budžeta za poljoprivrednu i regionalnu podršku za šest posto.
Da li je sve dogovoreno?
Iako postoji neformalan rok za dogovor sredinom sljedeće godine, pred zemljama članicama i Evropskom parlamentu stoje teški razgovori.
Njemačka i Francuska, sa 19 i 17 posto učešća u budžetu su dva najveća izdvajača, spremni su da popune neke od rupa koje izlazak Britanije ostavlja. No to popunjavanje praznine desit će se samo ako budžet odgovara njihovim prioritetima. Iz Pariza, na primjer, žele vidjeti da dio budžeta bude raspoređen na devetnaestočlanu eurozonu, kao dio planova za jačanje jedinstvene EU valute. Sa svojim tradicionalno snažnim poljoprivrednim lobijem, Francuska će vrlo vjerovatno da brani farmere od pritiska da se smanji EU subvencija.
Šta je najveća prepreka?
Osim mogućih reformi za poljoprivredni budžet, zvaničnici očekuju da će najveći izazov da bude na borbi između bivših komunističkih zemalja na istoku i bogatih zemalja koje većinski doprinose budžetu a oko toga šta Brisel vidi kao prijetnju demokratiji i zakonodavstvu, naročito u Poljskoj i Mađarskoj. Čelnici iz tih zemalja poriču da krše EU zakone i vrijednosti kako bi dublje utvrdili svoju moć.
