Wigemark: Vrijeme je da političari pokažu opredjeljenje za reforme

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Lars Gunnar- Wigemark podsjetio je danas sve političke lidere u BiH koji su se susreli s visokim predstavnicima Evropske komisije Federicom Mogherini i Johannesom Hahnom na zajedničko opredjeljenje ka reformama, ističući da je sada vrijeme da se to i pokaže, a ne da se ulazi u uobičajene dnevnopolitičke debate.

– Ne možete jednu stvar govoriti nama ili našim partnerima poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ili zemljama članicama, a onda nešto drugo pričati u zemlji. Postoji riječ za to – poručio je specijalni predstavnik EU u BiH.

Pozvao je sve institucije u BiH da počnu raditi, a dodao je i da EU ne smatra “ove političke igre” veoma ozbiljno dodajući da se tu radi o “igri među političarima” dok u isto vrijeme ljudi u BiH žele samo radna mjesta.

-Glasači su ti koji pozivaju političare i dužnosnike na odgovornost. Oni su ti koji ih plaćaju i trebaju osigurati da oni rade svoj posao – stav je Wigemarka.

Naglasio je i da ukoliko institucije budu radile, aranžman BiH s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) neće biti ugrožen, ali u suprotnom, stav je Wigemarka, građani moraju biti ti koji će pozvati političare i institucije na odgovornost.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović potvrdio je da će se na dnevnom redu sutrašnje sjednice Vijeća ministara BiH naći izmjene zakona o akcizama, ali je upitno da li će taj zakon dobiti “zeleno svjetlo”, odnosno podršku ministara iz koalicije “Savez za promjene”.

– Neki akteri ne žele čuti argumente Saveza za promjene koji razumije važnost pitanja iz Reformske agende i važnost aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), ali i važnost razvoja infrastrukture u BiH – mišljenja je Šarović.

Naveo je da je kroz ovaj zakon zatražena podrška za poljoprivredni sektor u cijeloj BiH koji je posebno ranjiv nakon adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a dodatno povećanja cijene goriva za 15 feninga bi ih, smatra, dovelo u još nepovoljniji položaj imajući u vidu kašnjenje ionako malih podsticaja.

Izrazio je spremnost na razgovor s ključnim činiocima, uključujući MMF i entitetske vlade kako bi se kroz aranžman s MMF-om odnosno kroz zakon o akcizama našla rješenja za poljoprivrednike, a za Šarovića je to jednostavno jer se ne mora sve zvati “plavi dizel”.

– No podrška kojom bi se ublažili negativni efekti povećanja akciza na gorivo mislim da je to minimum koji bi nas nagnao da podržimo cijeli aranžman – zaključio je Šarović.

Nakon što je 24. marta istekao redovan rok za ispunjavanje obaveza za nastavak aranžmana, MMF je taj rok produžio do 31. marta. Usvajanje zakona o akcizama, kojim se predviđa povećanje akciza na gorivo za 15 feninga po litru, jedan je od uvjeta za nastavak aranžmana.