Wigemark: Sada čekamo usvjanje reformske agende
Šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark izjavio je u intervjuu za današnje “Oslobođenje” da misli da je od oktobra 2014., kada je bio posljednji Izvještaj o napretku, zaista došlo do značajnih promjena.
– Prije svega, tu su zaključci Vijeća EU iz decembra, zatim pisana izjava koja je usvojena 23. februara u oba doma Parlamentarne skupštine BiH od svih političkih lidera, i tu vidite vrlo jasnu viziju koju su barem svi deklarativno podržali, a ona je da Bosna i Hercegovina u konačnici treba postati članica Evropske unije – kazao je Wigemark.
Naravno, naglasio je, postoje određeni koraci koje je potrebno provesti. Jedan takav korak bio bi ozbiljan program socio-ekonomskih reformi, uključujući i reformu pravnog sistema i javne uprave. Zauzvrat, Evropska unija će prije svega aktivirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što se i desilo 1. juna.
– Sada čekamo na usvajanje reformske agende. Mislim da je nastupila velika promjena – rekao je Wigemark.
Ocijenio je da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u cijelosti predstavlja strategiju integriranja u Evropsku uniju. Sam Sporazum je strategija, a SSP je pregovaran prije osam godina i sada je u cijelosti stupio na snagu.
– Ono što trebamo uraditi do kraja godine je održavanje zasjedanja prvog Vijeća za SSP. Sa naše strane, to bila bila visoka predstavnica Federica Mogherini kao predsjedavajuća u ime EU, a pretpostavljam predsjedavajući Vijeća ministara BiH ili ministar vanjskih poslova sa bh. strane. Oni će provoditi ove formalne, proceduralne korake za uspostavljanje odbora i pododbora za SSP. Od njih će se zahtijevati da dalje razvijaju ovu saradnju. Istina je da ćemo mi tražiti i tražimo od BiH da pripremi jedan konkretan plan u smislu prilagodbe pravne stečevine Evropske unije. Mislim da je to čak navedeno u odredbama SSP-a Imate pet do šest godina da izradite plan, da djelujete po njemu – kaže Wigemark.
Što se tiče razvojne saradnje, Evropska unija tu traži izradu cjelodržavnih strategija u oblasti transporta, energetike, zaštite okoliša i poljoprivrede.
– Sve su to preduslovi da biste mogli primiti pomoć u ovim oblastima. Ne bih rekao da je to preduslov za napredak u našim odnosima, ali će oni biti otežani ako ne možemo pružiti pomoć u oblastima poljoprivrede ili energetike. Poslao sam poruku svim strankama na državnoj i entitetskoj razini da budu pragmatični u svom pristupu i da utvrde koji su njihovi specifični interesi. Svaka dobra strategija mora održavati interese svih uključenih strana, bez obzira na kojoj su razini vlasti. Jako puno se govori o mehanizmu koordinacije i svaka zemlja koja teži da postaje članica EU treba neki način u okviru kojeg može usuglasiti neke stavove koji će biti zajednički u svom odnosu sa EU. Ne postoji sad neki model ili način kako će se to raditi. O tome BiH treba donijeti odluku, ali ono što ja naglašavam da mehanizam koordinacije nije pitanje koje na bilo koji način zadire u nadležnosti. Mehanizam koordinacije je trenutno suviše ispolitiziran, a zapravo je riječ o vrlo pragmatičnom pitanju – rekao je, između ostalog, ambasador Wigemark.
