Wigemark: Predaja zahtjeva za članstvo u EU historijska prekretnica

Voditelj Izaslanstva EU i posebni izaslanik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark izjavio je za Večernji list kako je optimist kada je u pitanju napredak BiH na evropskom putu te kako je sada najvažnije nastaviti reformskim koracima naprijed.

Po njegovom mišljenju, predaja zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji je historijska prekretnica za BiH.

“Samo jednom se podnosi aplikacija za članstvo u EU. Znamo da je to početak jednog procesa i da u tom procesu ima više etapa, ali krajnje je vrijeme za BiH da krene ovim putom. Smatram da ovo pokazuje da pristup EU funkcionira, ali također i da se opća zainteresiranost građana BiH da postanu dijelom EU sada provodi u konkretne korake“, naglasio je Wigemark.

Usvajanje mehanizma koordinacije nazvao je pozitivnim korakom.

“Najvažnije je da ste u mogućnosti donijeti zajedničku odluku i da imate evidenciju o svim interesima. Razumijem da su se sada usuglasili oko glavnih principa i da su svi suglasni oko toga da se neće zadirati u ustavne ovlasti. Mi se slažemo s tim. Ovaj mehanizam ne bi trebao biti instrument da se mijenja ustavno ustrojstvo ove zemlje, ali mora odražavati to ustrojstvo – državu, entitete i kantone, kazao je i dodao kako razumije da je glavni problem kako kantone uključiti u ovaj proces.

Upitan može li pitanje pristupa BiH EU biti razlog ili povod za unutarnje političke obračune u zemlji, istaknuo je da ako postoji jedno pitanje oko kojeg se svi slažu to je da BiH treba imati evropsku perspektivu i svi u okviru svojih nadležnosti trebaju raditi na tome da se BiH priključi Europskoj uniji.

“Bit će potrebne određene promjene, neki zakoni će se morati mijenjati. EU je potrošila puno vremena na provedbu presude “Sejdić i Finci“, a postoje i mnoga druga pitanja koja treba rješavati. Treba ići korak po korak“, naglasio je.

Govoreći o reformskoj agendi, kazao je kako je ona zapravo, odgovor na pitanja ekonomije jer je ekonomija u BiH zapala u slijepu ulicu te da je ona bila svojevrsni odgovor i na prosvjede koji su se događali prije dvije godine diljem zemlje.

Po njegovom mišljenju, BiH mora reformirati ne samo tržište rada, već cjelokupnu ekonomiju.

Ukazao je i na problem teškog pokretanja biznisa zbog previše poreza, previše birokracije, političkog utjecaja, korupcije.

“Nema razloga zašto ova zemlja ne bi procvjetala, jer vaši ljudi su vrijedni. Neprihvatljiva je ova tendencija da ljudi odlaze iz zemlje. Na hiljade njih su napustili BiH, posebno iz Hercegovine. Znam da je Reformska agenda ambiciozan plan, ali isto tako mislim da je i realan plan. To je strategija za unaprjeđenje ekonomske i socijalne situacije. Još smo na početku. Tek krajem jula prošle godine je Reformska agenda usvojena i ne možemo očekivati da se preko noći dogode promjene. Za nekih šest do 12 mjeseci već će biti vidljivi rezultati. To, u kombinaciji s integracijom u EU će doista omogućiti svima da gledaju na BiH iz jedne drugačije perspektive“, kazao je voditelj Izaslanstva EU i posebni izaslanik EU u BiH.

Na pitanje što treba biti prioritet bh. vlasti nakon što 15. februara preda zahtjev za članstvo u EU, ističe kako prije svega, treba nastaviti provoditi Reformsku agendu te da se trenutno čekaju sporazumi s MMF-om i Svjetskom bankom, a da je i EU spremna finansirati neke od reformi.

“Govorimo ovdje o iznosu preko milijarde eura u kreditnim sredstvima ili barem o 500 miliona investicija, kako bi se olakšale investicije kroz kredite. U narednih šest mjeseci to će biti najznačajnija aktivnost. Imat ćemo lokalne izbore, ali jako je važno da se ove reforme nastave i da ih izbori ne poremete, da se reforme ne koriste kao sredstvo za prebacivanje krivnje”, ustvrdio je.

Kada je u pitanju nastavak procesa integracije BiH u EU i koliko brzo BiH može doći do kandidacijskog statusa, naglašava kako će to biti odluka koju zajednički konsenzusom donose sve zemlje članice temeljem mišljenja Evropske komisije.

“Vidjet ćete u narednih nekoliko sedmica prve komentare od strane EU ili nekih članica. Razmatrat će se jesu li ispunjena ona tri uvjeta i mislim da ima još stvari koja će se morati rješavati tijekom procesa. Uostalom, vremenski okviri zemalja iz susjedstva vam mogu biti orijentir“, ustvrdio je Wigemark.

Na pitanje mogu li lokalni izbori ove godine i hapšenje čelnika SBB-a ugroziti ili usporiti započete proeuropske reforme kazao je:

“Ne, mislim da ne mogu ugroziti, jer to ovisi od vas i vaših političara. S kim god sam pričao stekao sam dojam da evropski put neće biti ugrožen. Svim političarima u BiH sam kazao da bez obzira koju funkciju obnašaju vrlo je važno da se svi slože oko puta u EU. To doista nije problematično pitanje i ne treba ga eksploatirati. Ne treba manipulirati time“.

“Prije godinu dana je svih 14 najvažnijih stranaka potpisalo izjavu kojom se zajednički obvezuju na budućnost ove zemlje u EU. Evo godinu dana kasnije podnosite aplikaciju za članstvo. Vidjet ćemo gdje ćete biti za godinu dana, ali ako se osvrnemo unatrag već je poduzeto niz impresivnih koraka. Čini mi se da postoji snažan cinizam i da je to vrlo negativan faktor. Ljudi trebaju gledati unaprijed i razmišljati o BiH kao budućoj članici EU“, dodao je.

Što se tiče izmjena Izbornog zakona BiH, voditelj Izaslanstva EU i posebni izaslanik EU u BiH ističe kako o tome odlučuju političke stranke u BiH, ali sekcija OESS-a koja se bavi izborima, a koja je nakon zadnjih izbora donijela niz preporuka.

“Mislim da te preporuke treba pratiti što je moguće više. One će unaprijediti demokratičnost cijelog izbornog procesa i to je dobra polazna točka. Ako postoji suglasnost o nekim izmjenama Izbornog zakona koje nemaju negativnu intenciju, to je dobro“, zaključio je Wigemark.