Varoufakis i dalje tvrd orah

Grčki ministar financija se i dalje opire potpisivanju sporazuma s kreditorima koji bi Grčkoj donio dodatni novac, ali bi “poticao recesiju”. No, Varoufakis je ipak optimističan da će nekako ipak doći do dogovora.

Tijekom jedne gospodarske konferencije u Ateni koju je organizirala britanska Economist Group je Yanis Varoufakis pojasnio da dosadašnji dogovori njegove zemlje s međunarodnim kreditorima nisu “konzekventni” jer podaci na kojima počivaju, prema riječima Varoufakisa, nisu do kraja proračunati. A tu grešku on, kako je rekao, ne želi ponoviti. “Ukoliko bih potpisao takav jedan sporazum, onda bih i ja bio samo jedan od onih ministara financija koji potpisuju jedan sporazum kojega ne mogu primijeniti”, upozorio je taj ekonomist i aktualni grčki ministar financija.

Varoufakis je ponovio svoje mišljenje da je aktualni program spašavanja propao. No ipak smatra da je dogovor s kreditorima moguć jer postoji suglasnost “u većini točaka”. Taj kompromis važi kao važan uvjet za to da Grčka dobije nove kredite i izbjegne bankrot.

“Pogrešan pristup programa za spašavanje”

Ukoliko šef grčke vlade Alexis Tsipras primijeni reforme koje su obećali provesti njegovi prethodnici, Grčkoj se smiješi financijska pomoć u visini od 7,5 milijardi eura. Ali upravo to premijer odbija. Njegov ministar financija vjeruje da isplata naredne tranše kredita čak nije njegov prioritet. “Nema smisla potpisati jedan sporazum kako bi se dobilo 7,5 milijardi eura ako znamo da ćemo za mjesec dana ponovno imati slične probleme”, kazao je Varoufakis na ekonomskoj konferenciji u Ateni. On je dodao da Grčka na međunarodnom planu i jeste jedinstven slučaj time što njezin izvoz stagnira, iako radni troškovi u zemlji opadaju. Razlog tomu je pogrešan pristup programa za spašavanje koji je usmjeren samo na disciplinu štednje, a gotovo nikako na impulse gospodarskog rasta, istaknuo je Varoufakis.

Konzervativna oporba na to gleda drukčije. Da je Grčka u prošlosti doista i primijenila obećane reforme, onda bi danas bila u stanju da se sama refinancira preko tržišta kapitala, kazao je na spomenutoj konferenciji glasnogovornik frakcije konzervativaca Kyriakos Mitsotakis. U razgovoru za Deutsche Welle je Mitsotakis pojasnio da on priželjkuje dogovor s kreditorima te da bi to i sam podržao. Ali je istovremeno “skeptičan hoće li ljevičarska stranka Syriza prevladati unutarnja proturječja i moći izolirati radikalne glasove u vlastitim redovima kako bi došlo do tog kompromisa.”

Varoufakis želi odgodu za vraćanje dugova

Veliku pozornost je privukao zahtjev grčkog ministra financija Varoufakisa da se odgodi plaćanje dugova Europskoj središnjoj banci (ESB). Pred publikom je Varoufakis pojasnio da bi se grčke obveznice u visini od 27 milijardi eura koje su u vlasništvu ESB-a, a čija isplata bi se trebala izvršiti ovog ljeta, trebale odgoditi za “daleku budućnost”. Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) bi, prema tome, otkupio te obveznice ESB-a i nakon toga sve to produžio kroz bilateralni sporazum s Grčkom.

Svi grčki mediji su taj prijedlog propratili kao najavu bankrota koji bi mogao uslijediti već u srpnju. Taj skeptičan stav mnogih komentatora vjerojatno ima veze s tim da je Varoufakis ESB stalno kritizirao zbog njezinog suzdržavanja po pitanju krize u Grčkoj te da je meta Varoufakisovih kritika sve više postajao i šef grčke središnje banke Jannis Stournaras. Varoufakis je, međutim, na društvenim mrežama reagirao na te napise ističući kako se pogrešno interpretiraju njegove riječi te da je to “loše novinarstvo”.

Udarci u smjeru Berlina

Kritike na račun Njemačke se na konferenciji nisu mogle čuti od resornih ministara. Ali je zato državni ministar Nikos Pappas koji važi kao najbliži povjerenik premijera Tsiprasa istaknuo: “Nije nam ni od kakve pomoći ako određeni krugovi u Njemačkoj – i tu ne mislim na kancelarski ured – u opticaj stavljaju scenarije o mogućem Grexitu” (izlazak Grčke iz eurozone). Atenska televizijska postaja “Alpha” tu izjavu ocjenjuje kao jasan udarac usmjeren njemačkom ministru financija Wolfgangu Schäubleu.

Ostaje još pitanje da li vlada u Ateni smatra da je obvezna angažirati se kako bi, s druge strane, bile pokrenule hitno potrebne reforme. Ključ toga leži u efikasnoj državi, pojasnili su međunarodni stručnjaci za upravne poslove tijekom jedne diskusije sa zamjenikom grčkog ministra unutarnjih poslova Giorgosom Katrougalosom. Ocjenjivanje osoblja u javnoj službi ima prioritet, kazao je Katrougalos. To je važan reformski projekt koji, opet, sindikate državnih službenika uznemiruje i stoga se od kraja 2014. ne pomiče s mjesta. Katrougalos po tom pitanju sada obećava poboljšanje. Njegova vlada se, kazao je on, upravo savjetuje sa stručnjacima za upravu iz Francuske i Švedske o njihovim iskustvima. Najkasnije za mjesec dana će se u parlamentu naći odgovarajući prijedlog zakona, pojasnio je Katrougalos.

Slična obećanja su se u prošlosti mogla čuti i od njegovih prethodnika. Zašto bi sad bilo išta drukčije? “Za razliku od prethodnih vlada, naša stranka nije obvezna stati u zaštitu privatnih gospodarskih interesa. Mi nikad nismo bili dio sustava i stoga smo u stanju da reforme provedemo ne obazirući se na takvo što”, uvjereno je kazao Katrougalos u razgovoru za Deutsche Welle.