Unuk Edvarda Kardelja ne da Srbiji u EU dok ne prizna genocid

Priznavanje genocida u Srebrenici osnovni je korak na putu Srbije ka EU. Naime, to stoji u Rezoluciju o Srbiji, koju je usvojio Evropski parlament. Pitanje Srebrenice dodato je kroz amandman na inicijativu slovenačakog europoslanika Igora Šoltesa. Ovo nije prvi put da se unuk Edvarda Kardelja trudi da pomrsi račune Srbiji.

Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su juče u Briselu Rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da je Srbija ostvarila napredak u ekonomskim reformama, ali da je od ključnog značaja da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija ostvare opipljivi rezultati.

Evropski parlament je usvojio šest od osam predloženih amandmana na rezoluciju o Srbiji, uključujući one koji se odnose na slučaj Savamala, na odnos srpskih vlasti prema genocidu u Srebrenici i na očuvanje zaštićenih sredina, uz osvrt na gradnju hidroelektrana na Staroj planini.

U četvrtom amandmanu, koji je podnio Šoltes, stoji da Evropski parlament “žali zbog kontinuiranog poricanja genocida u Srebrenici od nekih srpkih vlasti; podsjeća ih da je puna saradnja sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i mehanizmom koji ga je naslijedio, također uključuje puno prihvatanje i primjenu njegovih presuda i odluka; naglašava da je priznavanje genocida u Srebrenici osnovni korak na putu Srbije ka pristupanju EU”.

Međutim, ovo nije jedini put da Šoltes pokušava da “disciplinuje” Srbiju.

Vjerujem – naziv je stranke, koju je formirao Igor Šoltes, 54-godišnji advokat iz Ljubljane, unuk poznatog slovenačkog i jugoslovenskog komuniste Edvarda Kardelja, nekadašnjeg najbliže saradnika Josipa Broza Tita. Upravo sa liste te stranke ušao je u Evropski parlament, gdje je izabran za izvjestioca za Kosovo.

Kosovo mu nije strana oblast, s obzirom na to da je već radio kao savjetnik Svjetske banke za Kosovo.

Čim je stupio na dužnost, jasno je pokazao svojom izjavom, šta će mu biti fokus rada.

U svom prvom intervjuu rekao je, parafraziramo, da mu je prvi radni zadatak da natjera ostalih pet članica Unije koje nisu priznale Kosovo — da to urade.

Činjenicu da je Slovenac zadužen za Kosovo mnogi u Prištini vide kao prednost, jer je Slovenija prva priznala kosovsku nezavisnost od bivših jugoslovenskih republika. S druge strane, poslije niza kritika koje je Priština iznjela na račun EU, izbor Šoltesa za izvjestioca albanski lideri shvataju kao znak dobre volje Brisela, jer je došao čovjek koji, po njima, najbolje razumije „stradanja Albanaca pod Srbijom“.