U Prištini počeo Samit evropskih skupštinskih odbora za inostrane poslove

U organizaciji Skupštine Kosova danas je počeo dvodnevni Samit skupštinskih odbora za inostrane poslove zemalja Evrope i predstavnika Evropskog parlamenta. Učesnici diskutuju o perspektivi proširenja EU, jačanju saradnje između zemalja Balkana na putu integracija u međunarodne organizacije, o imigracionoj krizi i borbi protiv terorizma i radikalizma u regionu, javlja Anadolu Agency (AA).

Goste je na otvaranju Samita pozdravio predsjednik Skupštine Kosova, Kadri Veseli, koji je izjavio da je za Kosovo prioritet integracija u EU, iako EU u posljednje vrijeme prolazi kroz kritične momente.

Veseli, međutim, smatra da je volja da EU ostane ujedinjena, mnogo puta jača od suprotnih tendencija, te da je EU, kao liberalna demokratija, najbolja alternativa za suživot između zajednica različitih kultura i vjera. Prema njegovim riječima, i Kosovo je država koja se gradi na evropskim vrijednostima.

“Republika Kosovo stoji snažno na načelima politike dobrog susjedstva i komunikacija bez prepreka. U svim oblastima mi smo izgradili odnose sa susjedima, Albanijom, Makedonijom, Crnom Gorom i od prije nekoliko godina uključeni smo u otvoren dijalog sa našim sjevernim susjedom Republikom Srbijom, kako bi se naši odnosi normalizovali, kao prvi korak na neizbježnom putu recipročnog međusobnog priznanja”, kazao je Veseli.

On je dodao da nacionalistička retorika ne sme da omete dijalog, niti da bude zamjena za potrebe ekonomskog razvoja bez kog nema ni evrospkih integracija.

Šefica Kancelarije EU na Kosovu, Natalia Apostolova je istakla da će EU nastaviti da kao i druge zemlje regiona, podržava i Kosovo, a dokaz tome je i stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju aprila prošle godine.

Ona je istakla da je Kosovo učinilo vidan napredak i da je ispunilo 93 od 95 kriterijuma neophodnih za dobijanje liberalizacije viza. Međutim, naglasila je da je ključ za dobijanje vizne liberalizacije u rukama kosovskih političara.

“Da se usvoji sporazum o demarkaciji granice sa Crnom Gorom i da se preduzme snažnija borba protiv organizaovanog kriminala i korupcije. Ohrabrujem kosovske političare, poziciju i opoziciju, da pronađu neophodni koncenzus za ispunjenje još dva preostala uslova”, kazala je Apostolova.

I Tanja Fajon, izvestiteljka Evropskog parlamenta za liberalizaciju viza za Kosovo pozvala je sve partije da ne blokiraju sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom zbog svojih partijskih interesa. Fajon je istakla da EU prolazi kroz mnoge krize, kao što su nezaposlenost, imigracija i nestabilnost, te da je zato potrebna snažnija i tješnja saradnja.

“Mi smo veoma odgovorni i moramo nastaviti borbu i iako proširenje nije prioritet, jeste u kontinuitetu i naš zadatak je da taj proces razvijamo”, kazala je ona.

Učesnik Samita je i Hasan Basri Kurt, član Odbora za inostrane poslove, Velike narodne skupštine Republike Turske, koji je ocijenio da EU mora imati novi pristup, jer je posljednjih godina izgubila kredibilitet. Kao primjer je naveo pitanje ilegalnih migranata, jer su mnoge zemlje EU htele da zatvore vrata izbjeglicama, dok je Turska postigla sporazum o prijemu izbjeglica. Takođe je ukazao da je nakon pokušaja državnog udara prošle godine Turska očekivala snažniju podršku zemalja EU.

“Mnogo su nas kritikovali za mjere koje smo preduzeli u odbrani naše demokratije, a niko nije iznio sličnu zabrinutost kada je Francuska proglasila vanredno stanje. Turski narod to vidi kao duple standarde”, kazao je Kurt.

Potreban je, dodao je on, iskren dijalog o pridruživanju, te je ocijenio da Evropa ne može biti pionir liberalnih vrijednosti dok se milioni muslimana diskriminišu u Zapadnoj Evropi.