Topčagić o procesu evropskih integracija: BiH ponovo kasni

U Evropskoj uniji (EU) su ‘u opticaju’ novi datumi za prijem novih država-članica. Tako je predsjednik Evropske komisije (EC) Jean-Claude Juncker spomenuo 2025. godinu, a predsjednik Republike Francuske Emmanuel Macron 2024. godinu kao mogući okvir za ulazak država regiona zapadnog Balkana u članstvo EU.

Istaknuto je to danas uoči panel-diskusije koju je pod nazivom „Evropske integracije Bosne i Hercegovine 2015-2025.“ organizirala Vanjskopolitička inicijativa BiH (VPIBH) u saradnji Fondacije Friedrich Ebert i Fakultetom političkin nauka Univerziteta u Sarajevu, a s fokusom na društveno-političku konstelaciju, aktuelne reforme i uopće stanje i perspektive Bosne i Hercegovine u pogledu sticanja kandidatskog statusa, te konkretnih koraka na ispunjavanju neophodnih uvjeta.

Član Savjetodavnog odbora VPIBH Osman Topčagić upozorio je da je, nakon pokretanja britansko-njemačke inicijative i obnovljenog pristupa EU, te određenih pozitivnih procesa u BiH, ponovno evidentan zastoj na evropskom putu naše zemlje.

– Bosna i Hercegovina ponovno kasni i to izaziva zabrinutost – kazao je Topčagić, koji je autor dokumenta o procesu evropskih integracija BiH što je poslužio kao polazište za debatu vođenu u sklopu spomenutog panela.

Podsjetio je u izjavi za medije da su datumi koje je BiH postavila za dostavu odgovora na Upitnik EC-a probijeni, te „da se sada čekamo da vidimo da li će se odgovori dostaviti do kraja ove godine“.

– Međutim, glavno pitanje u tom kontekstu je: da li BiH ima šansu da sustiže države iz regije koje su naprednije u tom procesu – Crnu Goru i Srbiju i eventualno računa na članstvo u EU 2025. godine – potcrtao je Topčagić.

Dodao je da se u međuvremenu može dosta toga učiniti, ukoliko se nužnim iskoracima pristupi urgentno, te ukoliko svi polititički akteri podrže sve ono što su deklarisali kao zajednički strateški cilj, a partikularne interese, zasada, ostave ‘po strani’.

Na zastoj u procesu evropskih integracija upozorava i viši asistent s Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci Đorđe Tomić, koji je stava da se gubi mnogo vremena koje bi trebalo biti posvećeno suštinskim reformama, a da se, paralelno, „priča o formalnom pomaku BiH ka članstvu u EU“.

– Put ka EU je, ujedno, i naša jedina razvojna strategija. Niko nema neku održivu i dovoljno promišljenu alternativu i mi jednostavno provodimo ono što su uslovi EU, uedno transformišući društvo da može da funkcioniše u današnjem svijetu – kazao je.

U osvrtu na (ne)funkcioniranje ‘mehanizma koordinacije’, Tomić je naveo da je taj mehanizam pokazao određene rezultate, ali i to da će biti problema, te da će na tom planu trebati uložiti dodatne napore.

Ocijenio je da bi taj model, ukoliko bi bio shvaćen dobronamjerno, mogao biti neka vrsta pripreme za politiku u EU, a što podrazumjeva stalne pregovore na raznim nivoima, usklađivanje stavova i kompromise, kao i nužan dogovor.

Docentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović-Miraščija smatra da je 2025. godina kao mogući ‘kalendar’ za članstvo u EU prilično deprimirajuća, pogotovo kada se ima u vidu da je taj proces otvoren prije 20 godina, odnosno 1997. godine kada je EU ‘izašla’ s prvim regionalnim pristupom prema prostoru zapadnog Balkana.

– Ono što mi sada možemo vidjeti kao veliku političku, ekonomsku, pa i demografsku posljedicu tih izgubljenih godina, jeste činjenica da ljudi individualno odlazeći iz BiH i drugih zemalja (regiona) rješavaju vlastiti status i odnos s EU – upozorila je.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić ocijenila je da „EU nije lijek za sve“, ali da je red da ljudi koji odlučuju i koji su se davno opredijelili za EU ispune vlastite obaveze i pokažu neophodnu ozbiljnost.

– Ima nešto u ekonomiji što se zove ‘trošak propuštenih mogućnosti’ i kada bi se to izračunalo, govorili bi o milijardama – kazala je Cenić u osvrtu na ekonomske implikacije/štete nastale usljed zastoja i kašnjenja na evropskom putu „koji se pretvorio u makadam“.

Pritom je ukazala na loš imidž i negativnu poruku koju BiH šalje, a što, kako navodi, ime negativne implikacije na obim investiranja u našu zemlju.

Na posljedice kašnjenja BiH u evropskom integarcijskom procesu ukazala je i direktorica VPIBiH i moderatorica skupa Lejla Ramić-Mesihović, naglašavajući da smjernice koje su vezane za godine i datume Bosni i Hercegovini nikako ne služe kako bi se taj proces ubrzao.

– Našoj zemlji smjernice vezane za godine i datume nikako ne služe kako bi se pravili planovi rada i kako bi se zemlja pozicionirala u odnosu na te rokove – zaključila je Ramić-Mesihović, navodeći da te vremenske okvire političke partije u BiH koriste za izborne cikluse.

Mišljenja je da takva vrsta prakse i logike treba odmah prestati, „jer je krajnje vrijeme da BiH od nečega na stolu, bude zemlja koja je za stolom EU“, aludirajući pritom da bi BiH od objekta trebala napraviti nužni zaokret i postati subjektom tog procesa.

Vanjskopolitička inicijativa BH je nevladina, neprofitna i nezavisna organizacija posvećena promišljanju i analiziranju vanjske politike, međunarodnih odnosa i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.