Sve veći broj Evropljana živi u “relativnom siromaštvu”

Sve veći broj Evropljana živi u “relativnom siromaštvu”, objavila je u srijedu agencija Ujedinjenih naroda, upozoravajući da nedostatak kvalitetnih radnih mjesta u svijetu prijeti da poništi napredak u smanjenju siromaštva u proteklim desetljećima.

Međunarodna organizacija rada (ILO) ističe da je siromaštvo dramatično smanjeno u zemljama sa srednjim dohotkom, ali da je ostalo “tvrdoglavo” visoko u Africi i velikom dijelu Azije, te da gotovo dvije trećine Afrikanaca i dalje živi u ekstremnom ili umjerenom siromaštvu.

Novi izvještaj ILO-a pokazuje da je relativno siromaštvo, koje se definira kao prihod domaćinstva ispod 60 posto prosječnog nacionalnog dohotka, u porastu i u bogatim zemljama.

“U razvijenom svijetu je došlo do apsolutnog porasta siromaštva, posebno u Europi”, kazao je čelnik ILO-a Guy Ryder.

U 2012. godini je 22 posto stanovnika razvijenih zemalja, od ukupno 300 milionaa ljudi, živjelo u relativnom siromaštvu, te se više od jedne trećine djece u tim bogatim zemljama smatralo siromašnom, navodi se u izvještaju za 2016. World Employment Social Outlook.

Situacija je posebno zabrinjavajuća u Evropskoj uniji, koja je godinama bilježila stabilan nivo relativnog siromaštva od oko 16,5 posto prije globalne finansijske krize 2008. godine.

No, u 2012. godini relativno siromaštvo se u Evropskoj uniji popelo na 16,8 posto, a do 2014. je skočilo na 17,2 posto, stoji u izvještaju.

Sjedinjene Američke Države također su zabilježile rast stope relativnog siromaštva za gotovo jedan posto, s 23,8 posto u 2005., na 24,6 posto u 2012. godini, ali se od tada stabiliziralo, pokazuje statistika.

Ti podaci su loša vijest nakon desetljeća značajnog globalnog napretka u smanjenju siromaštva, osobito u najsiromašnijim zemljama svijeta.

Danas gotovo dvije milijarde ljudi živi u uvjetima ekstremnog siromaštvu, s manje od 1,9 dolara dnevno, ili umjerenog siromaštva, s manje od 3,1 dolara dnevno, što je oko 36 posto stanovništva ekonomija u nastajanju i u razvoju. To je značajan pad u odnosu na 67,2 posto u 1990. godini.

“Svijet je ostvario značajan napredak u smanjenju siromaštva”, rekao je Ryder, upozoravajući ipak da je “napredak neujednačen i krhak”.

Dok je siromaštvo značajno smanjeno u zemljama sa srednjim dohotkom, kao što su Kina i zemlje Latinske Amerike, ostalo je “tvrdoglavo visoko” u Africi i velikom dijelu Azije, rekao je, naglasivši da 64 posto Afrikanaca još uvijek živi u ekstremnom ili umjerenom siromaštvu.

Glavna prepreka za iskorjenjivanje siromaštva, kako u bogatim tako i u siromašnijim zemalja, poražavajući je nedostatak pristojnih, pouzdanih radnih mjesta, ponude poslova te sigurnosti prihoda i drugih prava.

Gotovo jedna trećina ljudi koji žive u ekstremnom i umjerenom siromaštvu u ekonomijama u nastajanju i zemljama u razvoju zapravo ima posao, navodi seu u izvještaju ILO-a.

“Rješavanje pitanja manjka pristojnih radnih mjesta, koji je znatan, nužan je uslov za okončanje siromaštva u svim njegovim oblicima”, rekao je Ryder.

Rastuća nejednakost je također veliki kamen spoticanja, rekao je stručnjak za društvena i ekonomska pitanja iz ILO-a Raymond Torres.

Istakao je da 30 posto svjetske populacije, koja se smatra siromašnom, drži samo dva posto globalnog prihoda, rekavši da je “krajnje vrijeme da se razmisli o odgovornosti bogatih zemalja i pojedinaca za pospješivanje siromaštva”.

Ako globalna zajednica želi u potpunosti iskorijeniti ekstremno i umjereno siromaštvo do 2030., ILO procjenjuje da će trebati potrošiti godišnje oko 600 milijardi dolara, odnosno 10.000 milijardi dolara u idućih 15 godina. To je 0,8 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda. No, Ryder naglašava da je taj teret drastično neujednačen.

Za zemlje u razvoju u cjelini, taj ambiciozan cilj zahtijevat će ulaganja u iznosu od 21 posto njihovih BDP-a , dok će za, primjerice, afrički Malavi biti potrebno 78 posto njegova BDP-a, zaključio je Ryder, prenosi Hina.