Šta piše u deklaraciji Bundestaga o putu Srbije ka EU

Njemački Bundestag istrajan je u namjeri da Srbiji onemogući napredovanje u pristupnim pregovorima sa EU sve dok se ne desi pravni epilog napada na ambasadu Njemačke tokom mitinga “Kosovo je Srbija” iz februara 2008. godine. Problem Srbije je, piše Blic, što optužnice, a kamoli presude u tom slučaju – nema ni na vidiku.

Naime, srbijanski premijer Aleksandar Vučić najavio je, neposredno nakon stupanja na dužnost prvog potpredsjednika Vlade u septembru 2012. godine, da će taj slučaj biti rešen.

– Niko nema pravo na napad na strana predstavništva. Još od Persijanaca i Spartanaca postoji pravilo da se poslenici, glasnici ili ambasadori ne diraju, ne ubijaju i ne ugrožavaju – rekao je Vučić tada.

Međutim, istraga koja je uslijedila i četiri godine kasnije i dalje traje. Istraga je pokrenuta na osnovu izveštaja Radne grupe MUP-a Srbije, koju je osnovao ministar policije Nebojša Stefanović, i ona je nosila oznaku službene tajne.

Vodi je Više tužilaštvo u Beogradu, koje je, kako se pisalo u medijima, do sada saslušalo brojne svjedoke, među kojima su i neki od najviših policijskih zvaničnika iz tog perioda – poput direktora policije Milorada Veljovića ili Stevana Bjelića, nekadašnjeg šefa beogradske policije.

U istom incidentu stradalo je nekoliko diplomatskih objekata. Viši sud u Beogradu osudio je u septembru prošle godine devet optuženih na uslovne kazne od tri godine zatvora za paljenje Ambasade SAD-a 2008. nakon mitinga “Kosovo je Srbija”.

U optužnici se navodilo da su optuženi kritičnog dana oko 18:30 organizovano došli do Američke ambasade i gađali je kamenicama, bakljama i drugim predmetima i tako izazvali požar u kome je poginuo Zoran Vujović.

Prethodno su, kako se navodi u optužnici, gađali Ambasadu Hrvatske i Ambasadu Njemačke, u kojoj su izazvali manji požar.

Presuda je trebala biti izrečena Dejanu Vučkoviću, Ðorđu Tominu, Nikoli Kosanoviću, Dušanu Sedlaru, Aleksandru Ercegu, Filipu Backoviću, Draganu Marinkovu, Mladenu Nebrigiću, Marku Novitoviću, Draženku Nikoliću i Milanu Tomasu.

Protiv Milana Dubočanina postupak je razdvojen i njemu će presuda biti naknadno izrečena.

Šta piše u deklaraciji Bundestaga?

Inače, deklaracija Bundestaga sadrži, osim pomenutog, još nekoliko uslova za Srbiju na putu ka EU. Deklaraciju je njemački savezni Parlament usvojio većinom glasova. Za su bile vladajuće stranke, Hrišćansko-demokratska unija (CDU), Hrišćansko-socijalna unija (CSU) i Liberali (FDP), koje su deklaraciju i predložile. Protiv su bile opozicione stranke – Socijaldemokratska partije Njemačke (SPD), Zeleni i Ljevica, ali nije imala svoj prijedlog na tu temu.

Između ostalog, navedeno je da dalji cilj, prije punopravnog članstva Srbije u EU, mora da bude “pravno obavezujući sporazum” Beograda i Prištine.

Bundestag, kako je istaknuto, smatra da “pravno obavezujući sporazum” treba da obezbjedi da Srbija i Kosovo, kao punopravne članice, na osnovu EU-akata, “nezavisno zajednički mogu da koriste svoja prava i obaveze”.

“Ovaj ugovor mora da bude sklopljen prije okončanja pristupnih pregovora između Srbije i EU”, kaže se u deklaraciji.

“Ukoliko Srbija, poslije otvaranja pristupnih pregovora oklijeva sa sprovođenjem preuzetih obaveza, njih suspenduje ili od njih odustaje, pristupni pregovori treba da budu zaustavljeni”, dodaje se u deklaraciji koju je glasovima vladajućih stranaka usvojio Bundestag.