Sloveniji opomena zbog neusklađenosti azilne politike
Europska komisija uputila je Sloveniji u srijedu drugu opomenu zbog toga što važeća pravila i direktive EU-a, koji se odnose na azilnu politiku, nije inkorporirala u svoj domaći pravni sistem, upozorivši Ljubljanu da, ako to ne ispravi u roku dva mjeseca, slučaj može biti predan sudu EU-a u Luksemburgu, a u tom bi slučaju Slovenija mogla biti i novčano kažnjena.
Zbog nepoštovanja pravila o azilu Europska komisija opomene je uputila i Njemačkoj, Estoniji, Grčkoj, Francuskoj, Italiji i Latviji.
Slovenija je u zadnjih deset mjeseci odobrila azil za samo pet osoba koje su od nje tražile međunarodnu zaštitu, a vrlo je mali broj izbjeglica koju su takvu zaštitu u Sloveniji tražili otkako kroz nju od sredine listopada prošle godine prolazi izbjeglički val prema Njemačkoj i Sjevernoj Europi.
Postojeći kriteriji za odobravanje azila u Sloveniji su vrlo strogi, a financijska pomoć onima koji su u postupku traženja azila minimalna.
To je nedavno u parlamentu priznao i premijer Miro Cerar, ali je ustvrdio kako njegova zemlja ipak ispunjava “minimalne standarde” koje za zaštitu ugroženih osoba koje traže međunarodnu zaštitu propisuje Europska unija.
Cerar, međutim, na zahtjeve oporbe koja traži da se postupci za odobravanje azila dodatno pooštre kao “sredstvo odvraćanja” izbjeglica koji prolaze kroz Sloveniju, nije reagirao negativno, rekavši da je spreman promijeniti postojeći zakon o međunarodnoj pomoći.
Rasprava o jednom takvom prijedlogu počinje u četvrtak pred matičnim parlamentarnim odborima.
Prijedlogom se predlaže skraćivanje vremena u kojemu bi se donosila odluka o azilu te mogućnost da se potencijalni tražitelji azila odbiju već na granici, prije ulaska u zemlju.
Protiv takvog prijedloga i sužavanja ionako ograničenih prava za osobe koje čekaju rješenje o azilu već su se izjasnile nevladine organizacije, dok je stajalište stranaka o tome različito.
Slovenska konzervativna oporba u parlamentu od vlade zahtijeva da sve one koji dolaze na granicu kroz tzv. balkansku tranzitnu rutu tretiraju kao ilegalne migrante jer nemaju nesumnjivo važećih dokumenata niti važeće schengenske vize, i tvrdi da bi ih sve trebalo odbiti.
Oporba navodi da ni u kojem slučaju nije riječ o izbjeglicama, jer prema međuunarodnom pravu izbjeglice trebaju međunarodnu zaštitu zatražiti u prvoj sigurnoj zemlji nakon izlaska iz svoje države.
