Slovenija nastavlja s postavljanjem žice

Dnevni priljev migranata koji prolaze kroz Sloveniju ovog se mjeseca u odnosu na prethodni znatno smanjio, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci slovenske policije, no bojazan od povećanog priljeva Slovenija i dalje navodi kao jedan od glavnih razloga za postavljanje ograde na granici s Hrvatskom.

Od 16. hiljade, kad je zbog zatvaranja mađarske granice Hrvatska migrante počela upućivati prema Sloveniji pa do danas u šest sat ujutro, u Sloveniju je ušlo ukupno 188.050 migranata. Od toga ih je 116.627 ušlo u 13 dana listopada, a u studenom do sada nešto više od 72 hiljade, podaci su koje je u četvrtak objavilo ravnateljstvo slovenske policije.

To ukazuje na zaključak da je dnevni priljev migranata koji, uza sve teškoće i psihološke barijere koje se s tim u vezi pojavljuju, prolaze kroz Sloveniju, značajno smanjen, sa skoro 9 hiljade na oko pet i pol hiljada dnevno, a do još većeg smanjenja došlo je zadnjih dana.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec opravdao je početkom tjedna najavu da će Slovenija početi dizati ogradu za bodljikavom žicom na granici s Hrvatskom velikim migrantskim valom koji navodno dolazi iz Grčke, a Sloveniju bi mogao zahvatiti u srijedu ili četvrtak.

Navodno se radi o 30.000 ljudi koji su krenuli prema srednjoj i zapadnoj Europi nakon što je završen štrajk grčkih brodara koji ih je zadnjih dana blokirao u Grčkoj.

Erjavec i drugi slovenski dužnosnici iznose da Slovenija kao najmanja zemlja na balkanskoj migrantskoj ruti ne bi mogla izdržati toliki priljev pa je potrebno bolje ga kontrolirati kako se veliki val ne bi disperzirano razlio Slovenijom i schengenskim područjem, osobito zbog navodnih znakova da će se za izbjeglice zatvoriti Njemačka i Austrija pa se zemlja sa samo dva milijuna stanovnika i ograničeniim resursima ne može pretvoriti u velik “izbjeglički kamp”.

U slovenskim je medijima međutim izneseno više analiza prema kojima je spominjanje velikog izbjegličkog vala iz Grčke bio samo način da se slovenska javnost uvjeri kako je podizanje žice na granici s Hrvatskom bilo neophodno.

“To je bio medijski spin i način da se podigne temperatura u javnosti te unaprijed opravda mjere veće kontrole granice”, kaže Ali Žerdin, komentator ljuubljanskog “Dela”, koji dodaje da su mu ovih dana kolege iz Srbije, koja je također na balkanskoj izbjegličkoj ruti, rekli kako je očito da se radi o pretjerivanju.

Žerdin i njegov kolega, urednik Janez Markeš slažu se, međutim sa sve više ocjena koje se pojavljuju u Sloveniji, a govore da je Slovenija podizanje “tehničkih prepreka” na schengenskoj granici usklađivala s Njemačkom i Austrijom, nastojeći istodobno sačuvati “humanitarno lice”, zbog čega se ne koriste izrazi poput “bodljikava žica” nego se govori o preprekama za bolju kontrolu i usmjeravanje izbjeglica.

“Cerar je bio u stalnom kontaktu s Angelom Merkel i ostalima u Europi koji o tome odlučuju”, kazao je Markeš, koji upozorava i na intenzivnu diplomatsku djelatnost Slovenije na svim razinama, kako bi se opravdale najavljene restrikcije za migrante na južnoj granici i prikazale kao mjeru čiji je cilj izbjegavanje “himanitarne katastrofe” u Sloveniji.

Osim toga predsjednik države Borut Pahor još je prije tjedan dana izašao u parlamentu s tezom kako se Slovenija mora naći na strani onih koji postavljaju granice prema jugu, a ne prema sjeveru, kazao je Markeš.

Braneći najavu postavljanja žičane ograde na slovenskoj schengenskoj granici, Pahor je tom prilikom zastupnicima rekao da je slovenski vitalni interes ostanak u “čvrstoj jezgri” država središnje Europe koje vodi Njemačka i da se ne smije dopustiti da se granica schengenske Europe s Kupe i Sutle premjesti na Karavanke.

U isto vrijeme iz krugova bivšeg slovenskog premijera Janeza Janše u opticaj su puštene špekulacije, navodno iz diplomatskih izvora, po kojima je Cerar pristao na podizanje schengenskog zida prema Hrvatskoj pod pritiskom Austrije jer mu je zaprijećeno da bi zemlja mogla biti izbačena iz schengenskog prostora.

I prema tim izvorima Slovenija za restrikcije na granici s Hrvatskom ima “tihu potporu” Njemačke i Austrije u kojima se zbog koalicijskih vlada i suprotnosti desnice i ljevice klima prema migrantima mijenja i sve je manje naklonjena dosadašnjoj politici otvorenih vrata.

Glavi razlog koji za restrikcije ovih dana navode Cerar i ministri u njegovoj vladi jest upravo pozivanje na neslužbeni podatak da će Austrija ograničiti prijem izbjeglica na najviše 6.000 ljudi dnevno.