Slovačka sumirala rezultate predsjedavanja Vijećem EU
Slovačka Republika je 31. decembra 2016. završila svoje predsjedavanje Vijećem Europske unije, te je sačinila pregled odabranih rezultata koji su postignuti za vrijeme Slovačkog predsjedavanja.
Glavni događaj u raspravama o budućnosti EU bio je Bratislavski samit održan 16. septembra 2016. godine kao reakcija na rezultat referenduma u junu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Lideri su usvojili Bratislavsku deklaraciju koja je usmjerena na sigurnost, prosperitet i bolju komunikaciju između zemalja članica, s institucijama i građanima EU. Također je usvojena Bratislavska mapa puta kojom su definirani konkretni prioriteti EU za nadolazeće razdoblje. Među njima je zaštita vanjskih granica Unije, jamčenje unutarnje i vanjske sigurnosti, uključujući borbu protiv terorizma i jačanje mjera za borbu protiv nezaposlenosti mladih.
Bratislavska mapa puta već je donijela prve rezultate: ratifikaciju Pariškog sporazuma, osnivanje Europske granične i obalne straže, i raspravu o europskoj sigurnosti i obrambenoj politici.
U sva četiri prioritetna područja Slovačkog predsjedavanja Vijećem EU postignut je napredak i konkretni rezultati, a prvi je bio “Ekonomski jaka Europa”.
U okviru ovog prioriteta Vijeće EU usvojilo je zaključke o rezultatima i novim elementima kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ministri nadležni za kohezijsku politiku obvezali su se redovno raspravljati o pripremi kohezijske politike i budućih EU fondova nakon 2020. Također, Vijeće je postiglo dogovor o stajalištu u vezi s prijedlogom o produljenju trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja, što je jedna od glavnih inicijativa Europske unije u okviru “Plana ulaganja za Europu”. Cilj fonda je podrška korištenja javnih sredstava, uključujući sredstva iz proračuna EU u svrhu mobilizacije privatnih investicija.
Vijeće je isto tako usvojilo zaključke o preprekama za ulaganja, što predstavlja još jednu ključnu temu “Plana ulaganja za Europu”. Vijeće je u njima pozvalo Komisiju da uzme u obzir investicijske prepreke u svojim preporukama koje se tiču gospodarske politike, a države članice, da ove preporuke u potpunosti provedu u djelo. Ono je odobrilo kriterije i proces stvaranja popisa EU, koji se odnosi na ne-kooperativne porezne jurisdikcije. Ova inicijativa ima za cilj spriječiti izbjegavanje poreznih obaveza, smanjenjem porezne osnovice i prijenosa dobiti, a usvojena je i direktiva kojom se poreznim organima pruža pristup informacijama organa odgovornih za sprečavanje pranja novca. Direktiva omogućuje poreznim organima pristup informacijama o stvarnom vlasništvu tvrtke u potrazi za primjenom poreznih propisa, te također pomaže spriječiti utaje poreza i porezne prijevare.
Isto tako Vijeće je postiglo dogovor o direktivi o borbi protiv prevara koje štete financijskim interesima EU. Sporazum Vijeća za Slovačko predsjedavanje predstavlja uspjeh posebnog značaja, jer su pregovori o prijedlogu bili blokirani više od godinu i po dana.
Drugi prioritet Slovačkog predsjedavanja je bio “Moderno jedinstveno tržište”.
U okviru ove tačke ratificiran je Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Važan korak u procesu ratifikacije bio je vanredna sjednica Vijeća za životnu sredinu sazvana od Slovačkog Predsjedništva. Sporazum je nakon toga odobrio Europski parlament, te je stupio na snagu 4. novembra 2016. godine Usvajanjem sporazuma, EU je potvrdila da je sposobna sarađivati i zajednički reagirati na globalne izazove. Vijeće je usvojilo i prijedlog propisa kojim se zabranjuje neopravdano geografsko blokiranje između zemalja članica, jer se smatra diskriminirajućim i spriječava on-line kupcima pristup web stranicama u drugoj državi članici, kao i kupovinu proizvoda i usluga preko njih.
Također, Vijeće je usvojilo opći pristup o reguliranju veleprodajnih tržišta roaminga u EU. Time je stvorena pretpostavka da se do juna 2017. ukidaju naknade za roaming, a usvojeni su zaključci o mjerama za poticanje mladih istraživača s ciljem povećanja privlačnosti znanstvenih karijera mladih i povećanja ulaganja u ljudski kapital u istraživanju.
Prema saopćenju Ambasade Slovačke Republike u BiH treći prioritet bio je “Održiva politika migracije i azila”.
Tako je 6. oktobra službeno započela svoju djelatnost Europska granična i obalna straža. Pokretanje djelatnosti agencije, što je bio jedan od ključnih prioriteta Slovačkog predsjedavanja, doprinijet će zaštiti vanjskih granica Unije.
U tom cilju Vijeće je raspravljalo o reformi zajedničkog europskog sustava azila. Ministri su dogovorili mandat za pregovore s Europskim parlamentom o prijedlogu uredbe o sustavu Eurodaca, a Vijeće i predstavnici vlada zemalja članica usvojili su zaključke o integraciji državljana trećih zemalja koji u EU imaju legalan boravak. Inicijativa Slovačkog predsjedavanja reagira na potrebe zemalja članica EU u vezi Akcijskog plana o integraciji državljana trećih zemalja od juna 2016. Cilj mu je podržati njihov ekonomski i socijalni doprinos EU, navodi se u saopćenju.
“Globalno angažirana Europa” bio je četvrti strateški prioritet slovačkog predsjedavanja Vijećem EU.
U tom cilju zemlje EU na čelu sa Slovačkim Predsjedništvom odobrile su svoju pregovaračku poziciju prema viznoj liberalizaciji za Gruziju i Ukrajinu. Obje zemlje ispunile su sve uvjete i provele potrebne reforme koje treba podržati. Otvorena su četiri nova poglavlja u pristupnom procesu sa Srbijom i dva poglavlja u pristupnom procesu s Crnom Gorom. Također, Vijeće je usvojilo zaključke kojima je zatraženo od Europske komisije da izradi mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Premijer Slovačke, Robert Fico, predsjedatelj Vijeća Ministara BiH, Denis Zvizdić i komesar Johannes Hahn potpisali su Adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH.
Isto tako, Vijeće je odobrilo pregovaračku poziciju za uredbu o Europskom fondu za održivi razvoj (EFSD) i uspostavljanje jamstava za EFSD i jamstvenog fonda EFSD. Cilj EFSDa je rješavanje prije svega glavnih uzroka ilegalne migracije stvaranjem poslovnih mogućnosti, poticanjem ulaganja i olakšavanjem stalno održivog razvoja u zemljama partnerima.
Za vrijeme Slovačkog predsjedavanja kanadski premijer Justin Trudeau, predsjednik Europskog vijeća, Donald Tusk i slovački premijer Robert Fico, na funkciji predsjednika Vijeća EU, svečano su potpisali CETA-u, Sporazum o slobodnoj trgovini. Sporazum će omogućiti tvrtkama u EU nove poslovne mogućnosti u Kanadi i očekuje se da će doprinijeti zapošljavanju u Europi.
Od 1. januara 2017. godine predsjedavanje Vijećem EU preuzela je Malta, saopćeno je iz Ambasade Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini.
