Samit u Budvi: EU nepotpuna bez Zapadnog Balkana

Evropska unija je nepotpuna bez Zapadnog Balkana, a proces pristupanja Uniji nije tehničko već političko pitanje koje iziskuje uvažavanje osobitosti svake države na putu pristupanja, zaključak je Samita lidera procesa “Brdo-Brijuni” održan u ponedjeljak u Budvi.

Sa Samita će biti upućen poziv predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku da organizira sastanak predsjednika država članica EU i regije kako bi se potaknuo proces proširenja Unije, javio je Tanjug.

Na konferenciji za novinare predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, domaćin Samita, istaknuo je da je, zajedno s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Mladenom Ivanićem, prihvatio inicijativu predsjednika Austrije Heinzom Fischerom da Crna Gora i BiH potpišu u Beču sporazum o državnoj granici.

To bi, kako je objasnio, bio prvi sporazum u regiji bivše Jugoslavije, kojim bi se uputila poruka da države regije mogu dogovoriti oko važnog i osjetljivog pitanja.

Govoreći o zaključcima Samita, Vujanović je kazao da su predsjednici zemalja sudionica konstatirali da bez Zapadnog Balkana EU nema punoću, i da je potrebno tu regiju primiti u članstvo, kako bi Unija imala svoju cjelinu.

“Također smo konstatirali da proces pristupanja EU nije tehničko, već političko pitanje i da podrazumijeva da se uvaže osobitosti svake države koja pristupa, imajući u vidu specifičnosti svake u procesu pristupanja”, dodao je on.

Na inicijativu predsjednika Slovenije i Hrvatske, Boruta Pahora i Kolinde Grabar-Kitarović, kako je naglasio, bit će upućeno pismo Tusku s prijedlogom da se organizira konferencija s državama Zapadnog Balkana, s ciljem analize procesa pristupanja, u cilju njegovog poticanja.

Isto tako, prema Vujanovićevim riječima, prihvaćena je inicijativa da Pahor i Grabar-Kitarović, u ime “Brdo-Brijuni procesa” posjete Makedoniju i daju doprinos stabilizaciji prilika u toj zemlji.

Samit je, prema Vujanoviću, bio i prilika da se afirmiraju ekonomski učinci “Brdo-Brijuni” procesa, koji su ocijenjeni vrijednim i velikim, te je dodao da će Samit o Zapadnom Balkanu u Beču konkretizirati i učiniti operativnijim projekte koji su identificirani prošle godine u Berlinu kao prioritetni, a za cilj imaju učiniti regiju dostupnijom, povezanijom te osigurati valorizaciju resursa.

Austrijski predsjednik, koji je bio specijalni gost Samita, rekao je da Austrija podržava integraciju regije u EU.

“Velika ideja europske integracije neće biti zaključena dok države Zapadnog Balkana ne budu u potpunosti dio EU”, poručio je Fischer, konstatirajući da je to komplicirano, i nimalo lako, ali da na tome treba hrabro i vrijedno raditi.

Fischer je, govoreći o Samitu o Zapadnom Balkanu, zakazanom za 27. kolovoza u Beču, najavio da će njemu nazočiti i francuski predsjednik Francois Hollande, njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i premijeri, šefovi diplomacija i ministri ekonomije regije.

On je istaknuo da se Beč nada kako će Samit dati rezultate i donijeti konkretne zaključke.

Kada je riječ o Makedoniji situacija je, prema njegovim riječima, komplicirana, ali postoje koraci u pravom smjeru, kao što su pripreme za fer izbore sljedeće godine.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović naglasila da je s budvanskog samita upućena podrška euroatlantskim integracijama regiji, ali i ukazano na probleme i trendove.

“Jugoistočna Europa ostaje nezavršen posao Europske unije i NATO-a. Mi kao države članice podržale smo proces svih država koje žele stupiti u članstvo NATO saveza, posebno Crne Gore”, kazala je ona.

Grabar Kitarović je istovremeno izrazila određenu zabrinutost zbog trendova koji se primjećuju u procesu euroatlantske integracije regije.

S tim u vezi je konstatirala da postoji gubitak zamaha kako od Europske unije, gdje se osjeća zamor, tako i na samom prostoru regije, počevši od sigurnosnih pitanja, usporavanja procesa reformi, i bilateralnih pitanja koja su i dalje otvorena i koja, kako je kazala, moraju biti ubrzano rješavana.

Prema njezinim riječima, sada je trenutak kada treba upozoriti na tu činjenicu i EU treba poslati čvrste poruke da će odgovarajuće reforme biti nagrađene individualnim pristupom.

“Te poruke su iznimno bitne jer održavaju javnu podršku procesa unutarnjih reformi”, ukazala je šefica hrvatske države najavivši da će Zagreb nastaviti podržavati sve susjedne zemlje na širem prostoru jugoistočne Europe u nastojanjima za članstvo u EU i NATO.

Također je podvukla želju Hrvatske da riješi otvorene probleme i postavi čvrste temelje u korist stabilnosti i prosperiteta regije.

Grabar Kitarović je najavila da će “Brdo-Brijuni” proces biti nastavljen u drugoj polovici ove godine, u listopadu u Hrvatskoj, kako bi se konkretnije razgovaralo o projektima važnim za interkonektivnost regije.

Predsjednik Slovenije Borut Pahor istaknuo je da regija ima mogućnost kretati se ispravnim ili pogrešnim putem, pri čemu je podvukao da je ispravan europski put, a pogrešan put koji vodi u konflikte.

Prema njegovim riječima, regija ima odgovornost izaberati put, a lideri jugoistočne Europe spremni su praviti korake u pravom smjeru.

Međutim, Pahor je upozorio da regija traži i razumijevanje od Europske unije, i to od svih, kako od Europske komisije, Europskog vijeća, tako i zemalja članica.

“Vrijeme je došlo kada EU ima jedinstvenu priliku i odgovornost potaknuti proces širenja snažnije nego što je trenutno slučaj”, podvukao je on pozivajući i zemlje regije da nastave s potrebnim reformama.

“Potrebna nam je politička volja od EU da shvati koliko je važno da Zapadni Balkan ne bude prostor za geopolitičke konflikte u budućnosti”, zaključio je Pahor.

Na skupu u Budvi sudjelovali su i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, predsjednik Albanije Bujar Nishani, predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, presjednik Makedonije Đorge Ivanov i kosovska predsjednica Atifete Jahjaga.