Roth: Riječima trebaju slijediti djela

Vrata EU-a ostaju otvorena za Zapadni Balkan, piše za DW Michael Roth, državni sekretar u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova. EU pomno prati razvoj u Srbiji na području medijskih sloboda i ljudskih prava.

Raspoloženje za proširenje Evropske unije nije najvedrije i to nije počelo referendumom o Brexitu. Građanke i građani očekuju da Unija riješi vlastite probleme prije nego što primi nove članice. To izaziva zabrinutost i u državama Zapadnog Balkana. Zato je bio važan signal s junske konferencije u Parizu u okviru takozvanog Berlinskog procesa: evropska perspektiva je osnažena, ulazak u EU će uslijediti čim budu ispunjeni svi neophodni uvjeti.

Ipak, ljudi u zemljama Zapadnog Balkana vjeruju da se približavanje EU-u odvija previše sporo. Nužne reforme od njih puno zahtijevaju. Baš zato političarke i političari imaju još veću obavezu da pridobiju podršku za zajednički cilj – ulazak u EU. On je u obostranom interesu. Države Zapadnog Balkana profitiraju od zajednice koja je svjetski simbol gospodarskog rasta, solidarnosti, slobode i demokracije utemeljene na neporecivim vrijednostima. Evropska unija s druge strane profitira od jedne stabilne i demokratske regije.

Na kraju krajeva, svaka zemlja sama određuje trenutak pristupanja EU-u: što brže provode reforme, to je ulazak bliži. Kada će Unija primiti nove članice ovisi manje od nje same, a više od brzine promjene u zemljama kandidatkinjama. Kriteriji su jasno utvrđeni. Evropska unija neće ostaviti te države same, ona će ih i dalje podržavati na njihovom putu.

Pomno se prati razvoj u Srbiji

Razvoj demokratije i pravne države za nas ima prioritet. To je osnovni kriterij za mogući ulazak u EU. Unija i Srbija su nedavno otvorile ključna pregovaračka poglavlja – to je bio važan korak na obostrano zadovoljstvo. Sada se radi o tome da nakon riječi uslijede i djela. Radi se o primjeni svega onoga što je srpska Vlada konkretno predvidjela u planovima za poglavlja 23 i 24. Srbija je tu na dobrom putu. EU pomno motri stanje medijskih sloboda, neovisnosti pravosuđa, osnovnih i ljudskih prava.

Pri tome je jasno da promjene koje se tiču cijelog društva ne mogu biti izvedene preko noći. Ali nužne reforme nisu same sebi cilj niti su ustupak Evropskoj uniji – naprotiv, one trebaju koristiti srpskim građankama i građanima. Isto vrijedi za pomirenje u regiji i dobrosusjedske odnose. Oni služe trajnoj stabilnosti u regiji i trebali bi poboljšati zajednički život ljudi.

Zajednički nastup prema Rusiji

Članice EU-a su, unatoč različitim istorijskim iskustvima i shvatanjima, usaglasile zajedničku poziciju prema Rusiji. Pri tome EU svoje postupke prema Rusiji ne temelji isključivo na sankcijama već i na dijalogu. Nikako ne želimo politiku protiv ili bez Rusije. Zato niko i ne traži od Srbije da prekine svoje veze s Rusijom.

U Evropskoj uniji se radi o zajedničkom političkom nastupu – i prema Rusiji. Srbija je donijela odluku da želi postati članica EU-a, potpuno svjesna da to znači da će tokom pristupnog procesa morati kontinuirano prilagođavati svoju vanjsku politiku zajedničkoj vanjskoj politici Evropske unije.

Michael Roth je dugogodišnji parlamentarni zastupnik Socijaldemokratske stranke Njemačke i od 2013. državni sekretar za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova. Sredinom septembra je posjetio Srbiju gdje je razgovarao sa članovima Vlade, zastupnicima, studentima i predstavnicima civilnog društva.