Prvo rezultati, a potom aplikacija za članstvo BiH u EU

Pred međuparlamentarni sastanak predstavnika Evropske unije i bosanskohercegovačkih vlasti u Sarajevu, član delegacije i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš kaže kako se od BiH, osim iskazanog entuzijazma i deklarirane volje, očekuju konkretni pomaci u provođenju svih preduvjeta kako bi se aplikacija za članstvo u EU, čije podnošenje je najavljeno za kraj godine, smatrala kredibilnom.

“Berlinska inicijativa i konačno stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju su znak dobre volje i neka vrsta kredita bez jamstava koji je EU dala Bosni i Hercegovini. Sada je na BiH da pokaže EU da taj znak dobre volje nije bio uzaludan i pogrešan. Vrijeme je, ne samo za precizno definiranje provedbe reformskog programa nego sada već i za prve opipljive rezultate u provedbi toga programa. S druge strane, dugo se čeka i iznalaženje koordinacijskoga mehanizma koji je u drugim zemljama uglavnom bio rutinski posao, a u BiH očito vrlo zahtjevna zadaća. To su temeljni preduvjeti za pozitivan odgovor EU-a na aplikaciju za članstvo BiH. Entuzijazam s kojim se podnošenje te aplikacije najavljuje je dobrodošao, ali sam entuzijazam i deklarirana volja vjerojatno neće biti dovoljni. Od BiH očekuju se i konkretni pomaci. Pri tome, odugovlačenje potpisivanja sporazuma s EU o tradicionalnoj trgovini sigurno ne ide u prilog prihvaćanju aplikacije BiH”, kazao je Radoš u intervjuu za Anadolu Agency.

EU neće dozvoliti odvajanje pravosuđa RS

Jedna od pretpostavki pretvaranja BiH u funkcionalnu državu je integracija nekih vitalnih funkcija države na razini središnje države, a koje će to funkcije biti, ovisi o dogovoru konstitutivnih naroda, smatra Radoš i dodaje kako “tu svakako može spadati i jedinstveni pravosudni sustav”. Na pitanje o najavama referenduma o pravosuđu od vlasti Republike Srpske, Radoš kaže kako EU sigurno neće tolerirati takve pokušaje.

“BiH je već toliko dezintegrirana da najave potpunog odvajanja pravosuđa RS-a izazivaju bojazan da je to tek jedan od koraka, i izlaze na osudu političkih čimbenika. EU sigurno neće tolerirati takve pokušaje jer oni otežavaju, odnosno onemogućuju integraciju BiH u EU. Siguran sam da će EU uputiti jasno upozorenje Miloradu Dodiku kako je takvo ponašanje neprihvatljivo. Naravno da EU može upotrijebiti razne vrste sankcija, ali to bi bio ulazak na krivi teren. Nadam se da će to shvatiti, ne samo Milorad Dodik nego i ostali nositelji takovih tendencija, a naravno i građani u čije se ime to
radi protivno njihovom interesu”, kaže evropski zastupnik.

Na pitanje kako izaći iz situacije u kojoj pravosuđe BiH nije dovoljno ni nezavisno ni efikasno pri čemu teško da se može zamisliti donošenje presuda za korupciju “krupnog kalibra”, što BiH čini zemljom koju zaobilaze ozbiljni investitori, Radoš kaže kako je bh. pravosudni sistem sam po sebi izrazito kompliciran, a ako pri tome nije i nezavisan, onda su šanse da bude efikasan i kvalitetan jednake nuli.

Za NATO potrebna jedinstvena politička volja

“Pravosudni sustav je po mom mišljenju najvažniji dio sadržaja poglavlja 23 i 24 koja su zbog svoje važnosti prva otvaraju i
zadnja zatvaraju. Tijekom cijelog pregovaračkog procesa EU će inzistirati na nezavisnosti i na efikasnosti pravosuđa. U kontekstu pravosuđa spomenuli ste problem korupcije, pogotovo one na najvišim razinama, a tome treba dodati i procesuiranje organiziranog kriminala i ratnih zločina s također vrlo niskom ocjenom rada pravosuđa BiH. Poboljšanje pravosuđa je naravno vrlo zahtjevan proces, no on će dovesti do vraćanja povjerenja u državu, pravnu sigurnost građana, ali i sigurnijeg poslovanja i povećanih ulaganja. Zato je EU pravosuđe stavila kao prvi prioritet i na tome će inzistirati.”

BiH već godinama stoji pred vratima MAP-a (Akcioni plan za članstvo u NATO-u), dok primjerice Crna Gora sa kojom je BiH prije pet godina stajala u istoj ravni atlantskih integracija, uskoro očekuje poziv da se pridruži savezu.

“Reforma oružanih snaga je izuzetno zahtjevan proces u zemljama sa slabim demokratskim institucijama pogotovo ako su one neposredno izašle iz rata. U Republici Hrvatskoj to je bilo bitno olakšano jedinstvenom političkom voljom svih odgovornih institucija. Ta jedinstvena politička volja u BiH izostaje, a teško je očekivati da će oružane snage koje ne djeluju u uređenom i stabilnom demokratskom okviru biti dio NATO-a”, kazao je Jozo Radoš.

Neograničeno povjerenje bh. strane u Hrvatsku kao “našeg čovjeka” sa evropske strane donekle je bilo poljuljano nesretnom epizodom sa izvozom bh. mlijeka na evropsko tržište. Na pitanje o tome da li smatra da su interesi i veze BiH i Hrvatske ipak suviše isprepleteni da bi se u tolikoj mjeri obraćala pažnja na razlike, Radoš kaže kako u politici nema mjesta pretjeranim sentimentima, što ne znači da oni nisu dobrodošli, “ali ako su na zastavama, nejčešće su lažni”.

“Naravno, to ne znači da se s razine vlasti ne mogu i ne trebaju slati pozitivne političke poruke, pogotovo prema susjedima. Jednako tako ne možemo očekivati da će jedna zemlja žrtvovati svoje interese zbog dobrobiti druge zemlje. Mislim da Republika Hrvatska pokazuje visoku razinu dobre volje, ne samo prema BiH nego i prema ostalim zemljama na području jugoistočne Europe na njihovom putu prema EU. I to ne samo radi prijateljstva nego i zbog toga što je to, ako na stvari gledate
pozitivno, i hrvatski interes. Što se tiče Sporazuma o tradicionalnoj trgovini s EU čije nepotpisivanje ozbiljno šteti Hrvatskoj, kao i uzvratne hrvatske blokade izvoza bh. mlijeka na tržište EU, mislim da se radi o kratkovidnoj politici i politici tipa tuk na utuk”, zaključuje Radoš.

Nije nam nužna EU da bismo bolje sarađivali

Na pitanje u kojoj mjeri bi posljednji susret lidera regije u EU u vezi sa izbjegličkom krizom u Bruxellesu mogao
pomoći regionu da više i ozbiljnije radi na suradnji i rješavanju zajedničkih problema, Radoš kaže kako je u izbjegličkoj krizi puno veću slabost pokazala EU nego zemlje kroz koje su izbjeglice prolazile i prolaze.

“U nedavnom obraćanju Europskom parlamentu, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je rekao kako izbjeglička kriza može dovesti do pozitivnih promjena EU-a, ali i njenog uništenja. Zemlje tzv. zapadnobalkanske rute nosile su se s izbjeglicama kako su znale i umjele. Svatko se bojao da će biti uhvaćen u stupicu, igrale su se sitne političke igre za zabavu vlastite javnosti, ali bilo je i dobrih primjera suradnje. Takvi smo kakvi jesmo, ali lijep je osjećaj da nekad možemo biti i dobri. Nije nam nužna EU da bismo bolje surađivali, ali sam siguran da će proces pridruživanja blagoslovno djelovati na i na međusobnu suradnju zemalja Zapadnog Balkana”, kaže evropski zastupnik Jozo Radoš.