Proces evropskih integracija tiče se svih segmenata društva

Proces evropskih integracija nije rezerviran za uzak broj elitnih osoba u Bosni i Hercegovini. To je proces koji se tiče svih segmenata društva i svih građana, a upravo od dobrih razvojnih strategija i ljudskih resursa u lokalnim zajednicama zavisi i njihova mogućnost da iskoriste sredstva iz EU fondova, ali i uopće da se ekonomski razvijajau.

Istaknuto je to danas tokom javne debate u Općini Kakanj, koja je jedna od 15 općina gdje će se organizirati skupovi o ulozi lokalne zajednice u procesu pristupanja Evropskoj uniji u okviru projekata nazvanog “Lokalna zajednica prEUzima inicijativu”.

Prilika je to da se čuju stavovi studenata, penzionera, poduzetnika, predstavnika lokalnih zajednica, ali i nevladinih organizacija o napretku BiH ka EU pa i o onim negativnim stvarima koje građani neke lokalne zajednice identificiraju kao probleme u napretku.

Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark podvukao je da je tokom današnjeg susreta s načelnikom Općine Kakanj Nerminom Mandrom saznao da ova općina ima uspostavljene dobre lokalne službe što poboljšava život lokalnog stanovništva.

– Cilj ovih susreta je komunikacija između građana, a posebno jer je jedan od problema danas naznačen upravo manjak komunikacije između različitih nivoa vlasti – pojasnio je Wigemark.

Ambasador Kraljevine Švedske Andres Hagelberg podvukao je da postoje tri aspekta u kojima je Švedska angažirana u BiH, a to je kako pomoći na putu ka EU, pomoć u razvoju poduzetništva i zaštiti okoliša, a upravo za ovaj segment ambasador je naglasio da trenutno stanje u BiH nije održivo.

No za sve ovo potrebno je jako političko vodstvo i njihova opredijeljenost, smatra Hagelberg, jer je mnogo toga što se u BiH mora učiniti kada je u pitanju njen napredak ka Evropskoj uniji, posebno u segmentu velikih izazova u smislu vladavine prava.

Podsjetio je da je Švedska jedan od najvećih donatora u BiH te je najavo da će ova zemlja izdvojiti 35 miliona KM koja će biti distribuirani kroz različite segmente društva.

Načelnik Kaknja Nermin Mandra smatra da ovakvi skupovi mogu pomoći BiH jer sve što je do sada urađeno pokazalo je da nema evropskih integracija bez učešća lokalne zajednice te je ukazao na različite probleme kada je u pitanju poduzetništvo u smislu administrativnih prepreka.

O dobrim primjerima u Hrvatskoj govorila je regionalna stručnjakinja Tamara Puhovski izdvajajući općinu Križevci, ali ipak je napomenula da Hrvatska nije “zvijezda po povlačenju sredstava iz fondova iako neki gradovi i općine to jesu”.

Predložila je da se lokalne zajednice već sada trebaju povezati s drugim općinama koje su prošle kroz taj put jer je to, smatra, najbolji način da se povuku sredstava iz različitih fondova, ali i napravi platforma za budućnost.

Menadžerica poslovnog inkubatora INTERA Meliha Gekić-Lerić kazala je da je ovaj inkubator u posljednje tri godine pokrenuo 30 start-upa koji su otvorili više od 100 radnih mjesta te je ocijenila da su ovakve inicijative značajni instrumenti ekonomskog razvoja.

Budući da je Kakanj peta općina u kojoj je ovakav skup organiziran, najavljeno je da će se javne debate nastaviti sutra u Vitezu.