Predsjednik Evropskog vijeća: Treba poslati jasnu poruku državama zapadnog Balkana

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel u četvrtak je u Zagrebu poručio kako Bruxelles mora poslati jasnu poruku zemljama zapadnog Balkana jer je to prilika da se demonstrira vanjski utjecaj Evropske unije.

Novi predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, koji je u četvrtak stigao u Zagreb, kao jedan od prioriteta svog mandata često naglašava jačanje utjecaja Evropske unije u svijetu.

U tu svrhu je, ranije tokom dana, telefonski razgovarao i s iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem, tražeći ga da se pridržava nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Ove sedmice će zbog situacije na Bliskom istoku i Libiji posjetiti Egipat i Tursku.

Bivši belgijski premijer, najmlađi u istoriji te zemlje, u Zagrebu je na konferenciji za medije s hrvatski premijerom Andrejom Plenkovićem istaknuo kako EU “ne smije samo proučavati što će drugi odlučivati za nju, nego i postati igrač na međunarodnoj sceni”, jer je riječ o ekonomskoj sili s više od 500 miliona stanovnika koja mora “promovirati svoje vrijednosti i interese”.

U tom kontekstu je naglasio i kako EU “mora poslati jasnu poruku zemljama zapadnog Balkana jer je to prilika da se demonstrira vanjski utjecaj” Evrope, javila je Hina.

Naglasio je kako bi se slanjem takve poruke “spriječile poteškoće u budućnosti” i da EU želi ostati bliska sa zemljama zapadnog Balkana koje žele članstvo u Evropskoj uniji.

Dio članica EU-a predvođenih Francuskom na sastanku Evropskog vijeća u oktobru odbilo je otvoriti pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, zbog čega mnogi strahuju da bi vakuum koji je stvoren tom odlukom mogao otvoriti prostor za druge države koje žele utjecati na područje zapadnog Balkana.

Michel je u Zagrebu poručio da se zbog toga treba poslati snažan signal državama koje pretendiraju na članstvo jer je to važno i za stabilnost i sigurnost evropskog susjedstva.

Plenković i Michel su na konferenciji u Nacionalnoj sveučilišnoj biblioteci poručili kako će zajedno raditi na tome da se do zagrebačkog sastanka na vrhu koji će se u maju održati na temu proširenja, otklone rezerve država koje su se usprotivile otvaranju pregovora.

Predsjednik Vijeća je istaknuo kako je do tada moguće postići napredak u modernizaciji procesa pristupanja EU-u. Francuska je u oktobru bila rezervirana jer smatra da se Unija ne smije proširivati dok se ne poboljša sam proces odlučivanja u EU-u.

Plenković je dan ranije otkrio kako novi povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelyi, trenutno radi na dokumentu koji bi mogao izmijeniti metodologiju pregovora o pristupanju, što će “debirokratizirati proces pristupanja”.

Hrvatski premijer je u četvrtak istaknuo kako Hrvatska kao poznavatelj susjedstva može igrati veliku ulogu u pristupanju država zapadnog Balkana.

Postizanju konsenzusa po tom pitanju u Evropskom vijeću neće odmoći ni iskustvo Michela iz Belgije, politički veoma razjedinjene države u kojoj se sve odluke donose kompromisima nakon dugotrajnih pregovora.

Plenković i Michel razgovarali su i o Brexitu, a obojica su naglasila uvjerenje da će evropske države biti jedinstvene u pregovorima o budućim odnosima između Bruxellesa i Londona, kao što su to pokazale i tokom pregovora o sporazumu o izlasku.

Plenković je rekao da je Hrvatska spremna na završetak pravnih procedura u svezi izlaska Velike Britanije iz Evropske unije 31. januara, te kako se o pregovaračkom okviru o budućim odnosima počinje raditi već iduće sedmice.

Sporazumom o razdruživanju dogovoren je prijelazni period do kraja 2020. do kada Bruxelles i London trebaju postići dogovor o budućim odnosima. Plenković je istaknuo da može doći do produženja tog roka, no podsjetio da to treba zatražiti britanska vlada.