Praštalo: Prvi ozbiljan korak ka članstvu u EU

Dobijanjem upitnika s oko 3.500 pitanja na koja u svojstvu “reanimiranog” i ponovo aktivnog partnera moramo odgovoriti u roku od šest mjeseci, društvo pravi prvi stvaran, ozbiljan korak ka članstvu u Evropskoj uniji, koje ovim činom postaje jasno vidljivo i opipljivo, i ne više daleko kao što je do sada izgledalo – kazao je u razgovoru za Fenu predsjednik Evropskog pokreta (EP) u Bosni i Hercegovini Predrag Praštalo.

Evropska unija je, smatra predsjednik EP-a, uzimajući u obzir ratna događanja nakon raspada Jugoslavije, pokušala kompenzirati nemoć da spriječi sve ono što se dogodilo u BiH, koja je najgore prošla od svih novonastalih država na Balkanu, tako da smo prije nešto manje od dvije decenije na “startnoj listi” EU integracija regiona bili na prvoj poziciji.

Nažalost, ističe, političari u BiH, kao i mnogo puta prije toga, nisu bili dorasli odgovornosti i vremenu u kojem su zastupali svoje narode.

– Tako su nas jedna za drugom prestizale zemlje bivše Jugoslavije. Slovenija i Hrvatska, koje su postale članice EU, te Makedonija, Crna Gora, Srbija i Albanija koje su dobile status kandidata za članstvo u EU, ostavljajući BiH i Kosovo na začelju – naglašava Praštalo.

Mišljenja je da je najviše politički i lični egoizam određenih stranaka i njihovih lidera, odnosno samo deklarativno, a ne konkretno podržavanja procesa EU integracija, dovelo do toga da je kompletno bosanskohercegovačko društvo u periodu 2006.-2014. totalno zaostalo za državama u regiji te je BiH u evropskim relacijama bila svedena u rang Kosova, koje nas je u međuvremenu pristiglo i preteklo u mnogo čemu.

Stoga, uzimajući u obzir navedeno, ističe Praštalo, aplikaciju za članstvo u EU koju je početkom ove godine podnio tada predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, a nakon njemačko-britanske inicijative koja je dovela do pokretanja “Reformske agende” i vraćanja BiH na evropski put, s pravom možemo nazvati istorijskim i najznačajnijim činom “postdejtonske evropske istorije” BiH.

Podsjetio je da su mnoge diplomate i predstavnici država EU i međunarodne zajednice, još prije podnošenja aplikacije BiH, otvoreno zagovarali i nagovarali nas na odustajanje od podnošenja aplikacije, ali da je Vijeće za opće poslove EU prihvatilo aplikaciju BiH za članstvo u EU.

– Tim činom, gotovo nakon dvije decenije, BiH konačno bilježi pravu “pobjedu u bici za Evropu”, i opet postaje relevantan partner i potencijalni kandidat za članstvo u EU – kazao je Praštalo, ističući da je to ujedno i najveća direktna dobit BiH.

Kako je rekao, osim psihološkog efekta koji će sigurno biti motivirajući faktor za bh. političare, ali još više za bh. građane, upitnik Evropske komisije predstavlja svojevrsnu dokumentaciju i personalizaciju BiH, koja će kroz odgovore na 3.500 pitanja dobiti državni “rodni list”, “ličnu kartu” i “vozačku dozvolu”, na osnovu kojih će EU odrediti brzinu i ritam daljnjih koraka i poteza tranzicijskog procesa do konačnog kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU.

Naravno, ističe predsjednik EP, svaki korak koji vodi približavanju jedne zemlje članstvu u EU sa sobom nosi posebne pogodnosti kao što su podizanje imidža i rejtinga tog društva, podizanje kreditnog rejtinga, što skupa dovodi do povećanja zanimanja i investicija stranih investitora, a što rezultira poboljšanjem poslovnog i društvenog okruženja.

Stoga, zaključuje Praštalo, upitnik predstavlja svojevrsno “skeniranje” države i društva, prvi korak u istinskom evropskom partnerstvu i boljem upoznavanju snage, potencijala i iskrene volje bh. društva da postane punopravni član EU.

Predsjednik EP-a uopće ne sumnja u to da li će bh. institucije i kadrovi biti u stanju da adekvatno odgovore na sva pitanja iz upitnika.

– Jasno je da BiH ima mnogo više prijatelja u EU i regionu koji su spremni da nam pruže logističku i druge vrste pomoći. To je najbolje pokazalo predsjedavanje Slovačke, što je jedan od bitnih faktora zašto je naša aplikacija pozitivno i relativno brzo ocijenjena adekvatnom i kredibilnom – kazao je, dodajući da BiH može koristiti i iskustva Hrvatske, Makedonije, Crne Gore i Srbije, koja će našoj  zemlji “osvijetliti put u mraku”.

Praštalo napominje da je klima za hvatanje priključka BiH s drugim državama regiona u procesu EU integracija više nego povoljna, što je i više nego dobra osnova za uspjeh ovog procesa.

Međutim, ističe da, iako BiH ima i institucionalne i ljudske kapacitete da uspješno odgovori na sve zahtjeve EU do konačnog punopravnog članstva, politička i ljudska narcisoidnost karakteristična za BiH, može biti veliki, možda i najveći problem tokom ispunjavanja upitnika.

Osim toga, dodao je da kontaminirana situacija u Republici Srpskoj (RS), gdje je nepotrebna “srpsko-srpska” politička netrpeljivost usijana do ključanja, može dovesti u pitanje cijeli sistem koordinacije ili timskog rada, zbog očitih problema na relaciji republička vlast u RS-u i učešće u vlasti na državnom nivou predstavnika iz RS-a.

Ipak, kaže Praštalo, optimizam budi nedavan susret predstavnika državnog i entitetskog ministarstva sigurnosti, kao i razgovori Komisija za EU integracije RS-a i Parlamentarne skupštine BiH u kojima su učestvovali predstavnici oba suprotstavljena politička bloka iz RS-a.

Osim spomenute situacije u RS-u, smatra predsjednik EP-a, ometajući faktor mogu biti i vidno narušeni odnosi u Federaciji BiH unutar koalicionih partnera, a posebno nakon incidenata u Stocu tokom nedavnih lokalnih izbora. Također, podsjetio je i na razlike bošnjačkih i hrvatskih predstavnika u procjenama termina za rješavanje bitnih pitanja kao što je presuda “Sejdić-Finci”, nastavak Reformske agende ili okvirni termin za dobivanje statusa kandidata.

Imajući sve ovo u vidu, Praštalo je zaključio da sve ovisi o nama te da ćemo u procesu ispunjavanja upitnika, kao i cjelokupnom društvenom razvoju, uključujući i proces EU integracija sami sebi biti “najveći protivnik i neprijatelj”.

Dodao je da su nam u pogledu podrške i dobre volje vanjskih partnera i ljudskih domaćih kapaciteta izgledi odlični, kao i da se, kao rijetko do sada, slaže s visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom i međunarodnom zajednicom da je u ovom slučaju, sve do nas.