Pejović: Do kraja 2018. zatvoriti pregovore s EU

Glavni pregovarač Crne Gore s Evropskom unijom Aleksandar Andrija Pejović zadovoljan je dosadašnjim pregovaračkim procesom. Pejović u razgovoru za Anadolu Agency (AA) ističe da su poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv kriminala i korupcije i bezbjednost, poglavlja koja će Crnu Goru pratiti tokom cijelog procesa pregovaranja. Pejović smatra da će poglavlje životne sredine biti najzahtjevnije za Crnu Goru, a kako je istakao, cilj Crne Gore je da do kraja 2018. godine završi proces pregovaranja.

Crna Gora je od početka pregovora s EU otvorila 20 poglavlja i privremeno zatvorila dva poglavlja. Pejović najavljuje do kraja godine otvaranje novih poglavlja.

“Mi smo u proteklih pet mjeseci ispunili uslov da otvorimo još pet poglavlja. To je veoma bitno, jer su to teška poglavlja, poput socijalne politike ili poglavlje o energetici. Trenutno možemo reći da smo ispunili obaveze kako bi smo otvorili poglavlje Strukturni fondovi, gdje leži novac koji će biti dostupan Crnoj Gori nakon članstva. Nadam se da ćemo mi uskoro predati pregovaračke pozicije za nova poglavlja, kako bi ih otvorili naredne godine. Kada su u pitanju poglavlja koja su već spremna, nadamo se da ćemo do kraja godine otvoriti još dva ili tri poglavlja, kako bi se pridružili onim dvadeset, i nastavili sa agendom pregovaranja”, ističe Pejović.

– Spremnost za članstvo u EU 2021. godine

S obzirom na brzinu kojom Crna Gora ide prema članstvu u EU, pitali smo glavnog pregovarača kada očekuje da Crna Gora postane punopravna članica EU.

“Mi jesmo lider, jednako kako po pitanju bezbjedonosnih integracija, tako i po pitanju evropskih. Svakako, ta pozicija nosi određenu odgovornost, potrebu da sagledamo i pomognemo zemljama u regionu. Kao što smo mi učili od Hrvatske u prvim mjesecima, i mi sada dijelimo iskustva koja smo stekli za skoro tri i po godine pregovaranja. S druge strane, nije lako ni planirati svoje obaveze. Često dobijamo pitanje kada ćemo završiti pregovore. Naš pregovarački proces ne liči na druge procese, ne možemo praviti uporedne analize sa Hrvatskom, ili sa zemljama kada je bilo veliko proširenje. Tada su bili drugačiji uslovi, vladavina prava nije bila u centru. Naravno, sam način pregovaranja je bio grupni. Imali smo situaciju da Poljska, Slovenija, Baltičke zemlje zajedno idu ka članstvu, i nekako su odluke bile političkije. Bilo je lakše donijeti odluku za pet, šest ili osam zemalja, nego za jednu”, kaže Pejović.

On napominje da je Crna Gora mala država, i da je potrebno da privuče pažnju evropskih partnera.

“Mi nismo visoko na agendi sastanaka i zbog toga je nezahvalno prognozirati tačan datum. Ono što je naš cilj jeste da do kraja 2018. godine uradimo sve, kako bi smo završili pregovarački proces, da se uskladimo sa pravnom tekovinom EU i ponudimo evropskim partnerima da zatvorimo pregovore. Poslije toga slijedi period od godinu i po do dvije godine ratifikacije sporazuma. To je dug proces, gdje svaka zemlja članica ugovor o pristupanju Crne Gore treba da provuče kroz svoj parlament. Upravo te dvije godine su pripremna faza, u kojima ste polu članica, ali niste punopravna. Naš cilj je da već od 2021. godine budemo spremni za članstvo, i da učestvujemo u novoj finansijskoj perspektivi, koja počinje u 2021/2022. godini”, kaže Pejović.