Nova vlada u Italiji: Prvi izazovi za političkog “početnika”

Posle jedanaest nedjelja čekanja Italija će uskoro dobiti novu Vladu. Giuseppe Conte, 54-godišnji profesor prava i član stranke Pet zvijezda, mogao bi biti novi premijer italijanske vlade.

Njega su predsjedniku Italije Sergiju Mattarelli na sastanku u Rimu predložili lideri Sjeverne lige Matteo Salvini i Pokreta pet zvijezda Luigi Di Maio, piše Reuters.

Konte dolazi iz jugoistočne regije Puglia, diplomirao je u Rimu, profesor je prava na Univerzitetu u Firenci i nema političkog iskustva, navodi agencija.

Mattarello nije u obavezi da prihvati prijedlog i još uvijek može da traži drugog kandidata. Međutim, ukoliko šef države odlučiti da Konteu ponudi mandat za formiranje vlade, nova vlada bi mogla početi sa radom u roku od nekoliko dana, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Svjetski mediji pišu da je za premijera predložen politički početnik. Reuters navodi kako su zbog straha da bi njihova partija bila na nižoj poziciji u koaliciji, Di Maio i Salvini stavili jedan drugome veto kada je riječ o poziciji premijera. Očekuje se da će obojica biti ministri u vladi.

Ovo je poruka koju čitaocima upućuje kolumnistkinja Washington Posta Anne Applebaum i podsjeća da je Sjeverna liga počela kao secesionistička partija, dok je Pokret pet zvijezda započeo kao šala.

“Oba pokreta su evoluirala. Sjeverna liga se pretvorila u ekstremno desničarski, koristeći agresivni jezik o imigrantima, a pokret Pet zvijezda je usvojio neke klasične dijelove ljevičarske politike, tražeći sveobuhvatni dohodak i visoku javnu potrošnju”, piše u tekstu.

Autorka navodi i da je iznenađujuće da su oni imali poteškoća u pisanju zajedničkog programa, jer se oko većine stvari, poput teorije zavjere o vakcinama i protivljenja ruskim sankcijama, slažu.

“Ipak, postaje jasno da ako ne dijele politiku, oni dijele stavove. Oba pokreta su neusklađena, ljuta, nerealna i često protiv nauke, ali su oni također pametni korisnici informacionih tehnologija”, dodaje se u tekstu.

Ocjenjuje se i da postoji mnogo razloga da italijanska Vlada ne uspije, a kao jedan od njih autorka pominje da birači Sjeverne lige koji žele poreske olakšice mogu da se okrenu protiv birača Pet zvijezda koji žele visok rast javne potrošnje.

“Ako nova vlada odluči da uradi i jedno i drugo, Italija će se suočiti sa finansijskom krizom. A ako se nova vlada ponaša ‘odgovorno’, rizikuje da izazove još jedan talas antielitističke, antipolitičke emocije – ili nešto još gore”, stoji u tekstu.

Eplbum upozorava i da Italija može pružiti i neke lekcije za Amerikance, poput toga da neodgovornost i iracionalnost po svoj prilici postaju nešto za šta ljudi glasaju, a ne nešto čemu se protive.

Ekonomskim posljedicama koje mogu uslijediti nakon formiranja Vlade Italije, odnosno eventualnim izlaskom te zemlje iz eurozone bavi se Guardian. Autor teksta Larry Elliott podsjeća na riječi bivšeg šefa britanske diplomatije William Hague koji je jednom opisao euro kao zgradu koja gori, a koja je bez izlaza.

“Njihov nacrt sporazuma sadržao je i prijedlog da EU treba da uspostavi proceduru za zemlje o napuštanju eura, ako za to postoji volja naroda, ali to je za sada odbijeno”, piše Guardian.

Zbog toga autor iznosi i stav da je nova italijanska Vlada u istom položaju kao i sve druge vlade koje je zemlja imala u posljednje dvije decenije: članstvo u jedinstvenoj eurozoni je prokletstvo, ali pokušaj napuštanja eura bi bio još gori.

“Ne postoji ni najmanja mogućnost da nova Vlada u Rimu potpiše plan francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o fiskalnoj uniji, čak i ako on može da osigura punu podršku Njemačke”, objašnjava list i navodi dvije alternative tom planu.

Prva – omogućiti članovima eurozone više slobode u upravljanju fiskalnim politikama koje zadovoljavaju njihove potrebe, što je ono što zahtjeva populistička koalicija u Italiji, a druga je da “pustimo stvari da idu svojim tokom i da se nadamo najboljem”.

“Nije rizično ako jedna zemlja iskoči iz zgrade koja gori, već da će se na kraju zgrada srušiti sa svima ostalima u njoj”, zaključuje list.

Dogovor Pokreta pet zvijezda i Lige da upravljaju zemljom povećava nestabilnost eurozone, piše Financial Times.

List tvrdi da brojke italijanske ekonomije pokazuju šta je sve pod znakom pitanja za zemlju i za Evropu.

Formiranje “istinski populističke vlade će se pokazati kao značajan izazov za EU kao cjelinu”, izjavio je za ovaj list Nicola Nobile, ekonomista Oksford ekonomiksa (Oxford Economics, tvrtka za istraživanje i analize). Najpre je reč o veličini Italije. To je četvrta najveća ekonomija EU, koja čini oko 11 procenata ukupne proizvodnje EU i 12 procenata ukupnog stanovništva.

Italija je takođe glavni nosilac proizvodnje u EU. Ima drugu najveću proizvodnu bazu u EU, snažno je integrisana u proizvodni lanac EU i četvrti je najveći izvoznik robe Unije.

Ali u pogledu učinka ekonomije, zemlja zaostaje. Rast se vratio 2014. godine, a ekonomska ekspanzija se ubrzava. Ipak, očekuje se da će Italija ove godine biti na samom dnu EU kad je reč o razvoju.

Neki od problema u Italiji takođe su mnogo veći od prethodnih prijetnji stabilnosti EU, ocjenjuje Financial Times.

“Italija ne može jednostavno odlučiti da izađe iz EU ili da nastavi sa svojom agendom protiv EU, a da ne izazove značajne ekonomske štete susjedima i širem evropskom bankarskom sistemu”, rekao je Nobile.