Nema konsenzusa o kvotama za imigrante, Juncker razočaran

Burna rasprava čelnika 28 zemalja članica o tome kako raspodjeliti teret zbrinjavanja izbjeglica sa zemljama koje su izložene najvećem migrantskom pritisku završila je u petak u ranim jutarnjim satima bez konsenzusa o kvotama za raspodjelu.

Postignuta je saglasnost da će EU u sljedeće dvije godine primiti 40 hiljada izbjeglica, koji su sada u Italiji i Grčkoj te još 20 hiljada, koji se nalaze izvan teritorija EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu. Međutim, kako će oni biti raspoređeni po zemljama članicama ostavljeno je ministrima unutarnjih poslova zemalja članica, koji bi o tome trebali odlučiti u julu.

Komisija je u maju predložila obvezujuće kvote za raspodjelu izbjegličkog tereta na temelju više kriterija – visini BDP-a, broju nezaposlenih i broju dosad primljenih izbjeglica. Međutim, zemlje srednje Europe i baltičke zemlje oštro su protiv obvezujućih kvota. Za primanje izbjeglica na dobrovoljnoj, a ne obvezujućoj osnovi zauzima se i Hrvatska.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncer bio je vrlo nezadovoljan ishodom rasprave. “Hoćemo li to učiniti na dobrovoljnoj ili obvezujućoj osnovi, meni malo znači. Ali, dati životnu perspektivu za 60 hiljada ljudi skroman je napor. To što smo potrošili sate o načinu raspodjele dokazuje da Europa nije na visini slike kakvom se želi prikazati prema vani”, rekao je Juncker na konferenciji za novinare nakon završetka prvog dana samita, koji je potrajao do tri sata ujutro.

U usaglašenim zaključcima, koji će formalno biti prihvaćeni u petak na kraju samita, ne spominju se ni obvezujuća ni dobrovoljna osnova.

S druge strane, postignut je dogovor o vraćanju ljudi koji nemaju zakonsko pravo za ulazak u EU.

“Migranti koji nemaju zakonsko pravo za ulazak u EU moraju biti vraćeni”, rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. Pri tome će koristiti iskustvo Španjolske, koja je ranije bila suočena s prilivom migranata na Kanarske otoke.

Donald Tusk je rekao da pristup EU-a problemu migranata mora biti “zemljopisno sveoubuhvatan”, drugim riječima pozornost se mora posvetiti ne samo Italiji i Grčkoj, nego i Mađarskoj, u kojoj je od početka godine registrirana trećina od svih zahtjeva za azilom, što je više nego u Italiji.

O stanju pregovora između grčkih vlasti i njezinih povjerilaca čelnike je upoznao predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem.

Pregovori su prepušteni institucijama, izrazom kojim se zamjenjuje raniji naziv “trojka”, a koju čine predstavnici MMF-a, Komisije i Evropske središnje banke.

“Čelnici su imali dugu raspravu i u potpunosti su svjesni situacije i mogućih posljedica. Čelnici su se složili da nema potrebe za još jednim samitom eurozone, ni sutra, ni tokom vikenda. Čelnici očekuju da euroskupina zaključi taj proces na svom sastanku u subotu”, rekao je Tusk.

Tokom radne večere, i britanski premijer David Cameron dobio je priliku da svoje kolege upozna sa svojim planovima za organiziranje o ostanku ili izlasku svoje zemlje iz EU-a.

Tusk je rekao da je to prvi korak u dugom procesu, koji će također biti okončan na jednom od europskih samita. Pri tome je istaknuo da se o temeljnim vrijednostima i postignućima EU-a neće moći pregovarati. “Trebamo uzeti u obzir britansku zabrinutost, ali samo na način koji će biti siguran za Europu”, rekao je Tusk, dodajući da će se o britanskom pitanju ponovno razgovarati na samitu u decembru.

U petak prijepodne nastavlja se samit, između ostaloga, raspravom s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom o novim sigurnosnim izazovima.

Čelnici bi također trebali razgovarati o ekonomskim pitanjima, digitalnoj agendi te usvojiti zaključke, kojima će završiti ovogodišnji Evropski semestar.