Migranti u Austriji žive u nehumanim uvjetima

U Austriju je stiglo 5.000 migranata koji su izbjegli iz sukobima i soromaštvom zahvaćenih zemalja i trenutno su zbrinuti u neuvjetnom prihvatnom centru kapaciteta 2.300 kreveta, pa polovica njih noći provodi u dvorištu kampa jer kreveta nema dovoljno, javlja Anadolu Agency (AA).

Amnesty International upozorava da migranti u austrijskom prihvatnom centru Traiskirchen borave u „nehumanim uvjetima“.

Polovica migranata u pomenutom kampu nema krevet i krov nad glavom pa spavaju u dvorištu pretrpanog kampa, a dane provode u obližnjim parkovima.

Migrantima, koji najčešće dolaze iz Sirije, Iraka, Afganistana i Somalije pomažu austrijski građani, crkva i nevladin sektor, ali sudeći po slikama iz kampa to je i dalje nedovoljno.

U razgovoru sa novinarom AA, migranti ističu zadovoljstvo činjenicom da su pobjegli od rata i sukoba, ali i tvrde da su nezadovoljni hranom i odnosom službenika u kampu prema njima.

Migranti, koji su zahtijevali da se ne otkriva njihov identitet, izražavaju žal i zabrinutost zbog toga što ih polovica spava u dvorištu kampa, a rješenja problemima nema ni na pomolu.

U izvještaju Amnesty Internationala od 18. augusta ove godine se navodi da se u kampu Traiskirchen provode gruba kršenja ljudskih prava i da više od hiljade ljudi, žena i djece zbog prekoračenog kapaciteta kampa boravi na otvorenom.

S druge strane, austrijski zvaničnici tvrde da broj migranata svakodnevno raste i da su „primorani“ da izvlače maksimum iz postojećih infrastrukturnih kapaciteta. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova je saopćeno da je blizu 5.000 migranata ušlo u kamp smještajnog kapaciteta od 2.300 osoba i da su zbog toga podigli brojne šatore, pa čak opremili i garaže i druge popratne objekte kako bi sklonili migrante sa ulice.

Vlada Austrije kritikuje regionalne vlasti zbog nedostatka saradnje

Austrijska vlada pokušava da pronađe rješenje ovog problema, ali za to ponajviše kritikuju nedovoljnu saradnju regionalnih vlasti u zemlji. Plan je da se migranti rasporede po austrijskim regijama prema utvrđenim kvotama, ali pojedine regionalne vlade ne žele prihvatiti takvu odgovornost.

Austrijski parlament je za prvi oktobar najavio vanrednu sjednicu na kojoj će biti razmatran nacrt zakona kojim bi se regionalne vlasti obavezale da preuzmu brigu o migrantima prema instrukcijama vrhovne vlasti.

Većina migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana u Austriju stiže kopnenim putem, kamionetima i drugim prijevoznim sredstvima preko teritorije Turske, Grčke, Makedonije, Srbije i Mađarske. Na tom opasnom putu se nerijetko dešavaju tragične nesreće. Posljednja takva je zabilježena u austrijskom gradu Burgenlandu u kojem su 27. augusta u jednoj hladnjači pronađena beživotna tijela 71 migranta.

– Turska primjer brige o migrantima

Problem migranata je jedan od najvećih problema sa kojim se međunarodna zajednica, posebno Evropa suočavaju danas, američki i evropski visoki zvaničnici nerijetko kao pozitivan primjer brige o migrantima navode Republiku Tursku.

„Ima zemalja koje zaslužuju sve pohvale kada je briga o migrantima u pitanju. Uzmimo Tursku za primjer. To je zemlja koja je zbrinula više od milion sirijskih izbjeglica koje su pobjegle iz rata. Turska vlada i narod su osigurali ogromna sredstva za humanitarnu pomoć. To je primjer na koji bi se i Evropska unija trebala ugledati“, izjavio je nedavno glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest.

Kati Piri: Sramota da EU ne može primiti 20.000 izbjeglica

Izvjestiteljka Evropskog parlamenta za Tursku Kati Piri je izjavila da je sramotno da EU ne može da zbrine 20.000 migranata, a da je Turska zbrinula blizu dva miliona njih.

„EU ne bi smjela prokockati povjerenje koje ima kada je riječ o borbi za ljudska prava. Dok u Turskoj imamo dva miliona izbjeglica iz Sirije, sramota je da se članice EU-a raspravljaju o tome kako će raspodijeliti 20.000 migranata“, kazala je Piri.

Jean Christophe Pegon, šef Ureda Evropske komisije za ljudska prava i socijalnu zaštitu u Turskoj, je izjavio da je Turska za brigu o sirijskim izbjeglicama izdvojila 3,1 milijardu eura, a da je Evropska unija u te svrhe izdvojila 28,6 miliona eura. Dodao je da Turska zaslužuje sve pohvale za to.

Prema podacima Ujedinjenih nacija u protekle četiri godine građanskog rata iz Sirije je izbjeglo više od četiri miliona ljudi. Dok zemlje EU-a raspravljaju o kvotama koliko bi koja trebala zbrinuti tih izbjegica, Turska je svoja vrata otvorila i omogućila spas tim ljudima. Skoro polovica sirijskih izbjeglica je zbrinuta u Turskoj, koja je, prema UN-ovim statistikama, zemlja sa najvećim brojem zbrinutih izbjeglica u svijetu.