Međureligijski dijalog: Niko ne može biti iznad ljudskih prava

U zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Sarajevu počela je dvodnevna konferenacija pod nazivom “Razmjena religijske dimenzije međukulturalnog dijaloga – Udruženo građenje inkluzivnog društva“.

Anne Brasseur, predsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u izlaganju pred početak konferencije istakla je da će tokom konferencije biti mnogo različitih tema kulturnih, istorijskih, religijskih, ali ono što sve to spaja je Konvencija o ljudskim pravima. Prema njenim riječima, to spaja sve religije, jer nijedna od njih ne može da se postavi izdan ljudskih prava, javlja Anadolu Agency (AA).

Organizator konferencije je Ministarstvo ljudskih prava BiH. Naime, povodom predsjedavanja BiH Vijećem Evrope od maja do novembra ove godine, planirano je niz aktivnosti, a konrerencija je jedna od njih.

“U vrijeme kada je BiH preuzela predsjedavanje komitetom Vijeća Evrope donesena je značajna deklaracija o borbi protiv radikalizma i ekstremizma koji vode ka terorizmu. Donesen je i akcioni plan koji vodi ka realizaciji te deklaracije. Zato je BiH bilo u interesu da tokom predsjedavnja stavi na dnevni red Komiteta ministara Vijeća Evrope ovu aktuelnu temu. Posebno, jer je BiH multikulturalna sredina koja o ovim pitanjima i o temi konferencije može dosta toga reći. BiH podržava sve ono što je do sada učinjeno na planu sprečavanja radikalizma i ekstremizma. Zato ćemo podržavati unapređene interkulturalnog dijaloga uključujući njegovu vjersku dimenziju. Radićemo na vraćanju povjerenja i podsticanju principa živjeti bolje zajedno, kao predosulova za bolju budućnost našeg društva. Veoma bitnim smatramo i učenje o demokratiji, jer ono predstavlja sistem koji će dovesti do izgradnje inkluzivnog društva”, rekla je Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Brassuer je naglasila da je veoma važno da svi zajedno, političari, predstavnici vjerskih zajednica, sportisti i ostali, kažu ne mržnji.

“Moramo skupa raditi da kroz obrazovanje i religijske razgovore stavimo tačku na ekstremizam. U Vijeću Evrope na Parlamentarnoj skupštini poslali smo poruku u tom duhu, a sada pokušavamo to raširiti van političkog spektra. Dobili smo podršku od pape Franje, kao i od Međunarodnog olimpijskog komiteta. Trebamo svi skupa da budemo protiv mržnje, a mediji nam u tome mogu puno pomoći”, kazala je Brassuer.

Među učesnicima konferencije je i Jakob Finci, predstavnik Jevrejske zajednice u Sarajevu i predsjednik Međureligijskog vijeća BiH.

“U BiH smo prošli kroz jako težak rat koji je često zloupotrebljavan. Čak i 20 godina nakon Deytona još su nam puna usta rata, zločina, mržnje i svega onoga što je već davno iza nas. Zato je ovakav skup koji se održava pod devizom ‘ne, mržnji’ itekako važan i mislim da su BiH i Sarajevo dobra pozornica za jedno ovakvo dešavanje. Naravno, sve dobro što se dešava treba iskoristiti, a nadam se da ćemo mi u BiH znati iskoristiti rezultate ove konferencije”, rekao je Finci.

U radu konferencije pored predstavnika zemalja članica Vijeća Evrope, učestvovaće predstavnici vjerskih zajednica u BiH, te visoki gosti poput Brasseur, Johanne Mikl-Leitner, ministrice unutrašnjih poslova Austrije, Baroness Sayeeda Warsi, članica Doma lordova Velike Britanije, Michel Aguilar, predsjedavajući Komisije za ljudska prava Konferencije nevladinih organizacija Vijeća Evrope i mnogi drugi.