Mediji trebaju više izvještavati o sredstavima pomoći EU

Cilj brifinga za predstavnike medija “Kako izvještavati o finansijskoj pomoći Evropske unije BiH – IPA programi”, održanog danas u Sarajevu, bio je prenijeti predstavnicima medija alate, izvore informiranja i vrste finansijske pomoći EU u procesu proširenja te ukazati na najčešće zablude u vezi s finansijskom pomoći EU.

Događaj je organizirao EU info centar u saradnji s Direkcijom za evropske integracije (DEI).

Šef kooperacije u Delegaciji EU u BiH Melvin Asin istakao je da su evropske integracije jedan od najvažnijih ciljeva politike EU te da je stoga bitno da na razumljiv način bude preneseno šta one znače, što uključuje izvještavanje o ovom pitanju.

Iako se, kako je kazao, dosta govori o iznosima finansijskih sredstava EU, Asin je izrazio nadu da će mediji u svom radu fokus staviti više na rezultate postignute zahvaljujući ovim uloženim sredstvima EU, kao i na pitanje šta to znači za prosječnog građanina BiH.

Glasnogovornica Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara Marina Kavaz-Siručić održala je prezentaciju “Medijsko izvještavanje o IPA programima”, koja je uključivala najčešće zablude medija prilikom izvještavanja, neke korisne izvore te statistiku izvještaja.

Kako je rekla, monitoring koji DEI provodi o tome šta najviše interesuje medije i o čemu najviše izvještavaju u pogledu procesa EU integracija, pokazao je da mediji godišnje objave oko 1.000 izvještaja o EU integracijama, što je oko osam izvještaja dnevno.

U tim monitorinzima, pojasnila je, postoje dvije konstante, a prva je da mediji o procesu evropskih integracija najčešće izvještavaju generalno i s dnevnopolitičkog aspekta.

Ostali izvještaji su djelimično ili potpuno tematski, usmjereni ka dijelovima procesa integracija, a među njima ubjedljivo je najviše onih koji se odnose na IPA sredstva, što predstavlja drugu konstantu.

Međutim, istakla je Kavaz-Siručić, izvještavanje o procesu integracija, a pogotovo o IPA programima, nije uvijek adekvatno i pokazuje određene manjkavosti, a radi se o tome da činjenice ponekad nisu prezentirane na najbolji način.

Kada se govori o zabludama prilikom medijskog izvještavanja o IPA sredstvima, napomenula je da se najčešće radi o pitanju za šta ova sredstva mogu biti korištena.

Također, kazala je, jedna od dosta čestih zabluda je da BiH iz budžeta EU može povući više sredstava od onoga koliko joj je alocirano, a osim toga nekorektno je i poređenje alokacije za BiH s alokacijama za ostale države u regiji, imajući u vidu bar broj stanovnika koji se razlikuje od države do države.

Kao treću najčešću zabludu prilikom medijskog izvještavanja navela je terminologiju, jer se IPA vrlo često naziva projektom ili fondom, što je pogrešno.

– Kada se kaže IPA fundus, misli se na IPA sredstva, jer je razlika između instrumenta pretpristupne pomoći EU i fondova EU ogromna – istakla je glasnogovornica DEI.

Stručna savjetnica Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH Danijela Vučetić naglasila je da je za građane BiH najinteresantnija tema mogućnosti korištenja finansijskih sredstava pomoći EU te da je stoga potrebno o tome što više izvještavati.

Napomenula je da je u IPA II programu za period 2014-2020 pružen novi okvir te utvrđen sektorski pristup i strateški fokus u pet područja politike.

Pojasnila je da se radi o reformama tokom pripreme za članstvo u EU i s tim povezanom izgradnjom institucija i kapaciteta, socioekonomskom i regionalnom razvoju, zapošljavanju, socijalnim politikama, obrazovanju, promociji ravnopravnosti spolova i razvoju ljudskih resursa, poljoprivrednom i ruralnom razvoju te regionalnoj i teritorijalnoj saradnji.