Lagumdžija: Ubrzani EU put je prije svega geostrateško pitanje

Zlatko Lagumdžija učestvovao je na regionalnoj konferenciji „Jadranski Parlament“ posvećenoj budućnosti Balkana, a organiziranoj u povodu petogodišnjice osnivanja Jadranskog Vijeća.

Kroz dva panela, o temama „Kuda ide Balkan“ i „Kuda ide socijaldemokratija“, pored Lagmdžije panelisti su bili i Mladen Ivanić, Dimitrij Rupel, Boris Tadić, Filip Vujanović i Jadranka Kosor. Lagumdžija je naglasio da se teme, obzirom na specifičnosti regiona ne mogu potpuno izolirati jedna od druge, te da su i u jednom i u drugom slučaju ključne riječi su inkluzija i integracija – saopćeno je iz Fondacije društva zajedničkih vrijednosti.

Govoreći o procesu integracija istaknuo je da „ubrzani EU put nije tehničko već prije svega, to je geostrateško pitanje kojim se mjeri moralni i politički kapacitet EU i ukupnog Euroatlatskog saveza“ Dodao je da bez kandidatskog statusa 2019., koji bi bio osnov za otvaranje pregovora o izabranim poglavljima mnogo ranije, otvaraju se novi problemi koji se neće moći lokalizirati na BiH.

Po njegovim riječima, to znači prije svega otvaranje odmah pregovora za poglavlja 23 i 24, standardi dobrog upravljanja i vladavina prava, o pravosuđu i temeljnim pravima, pravdi, slobodama i sigurnosti.

– Bez otvaranja nove stranice u regionalnoj saradnji, neke vrste zajedničke vizije i realizacije projekta BiH 2030, Zapadni Balkan 2030 u okviru EU 2030, ni Evropa zasnovana na vrijednostima oličena u jedinstvu u različitostima neće biti naša stvarnost. Tu susjedi ne mogu pomoći ukoliko ne podrže proces jačanja BiH kao građanske države i društva zajedničkih vrijednosti, države u kojoj ćemo biti jednakopravni građani pa tako biti Hrvati, Srbi , Bošnjaci i što god još hoćemo – kazao je Lagumdžija.

U nastavku rada Konferencije govoreći o temi socijaldemokracije, Lagumdžija je naglasio da je osnovna karakterstika ljevice inkluzivnost, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, ona čuva drugačije, dok desnica brani isključivo svoje, na način da ih odvaja od drugih – navodi se u saopćenju Fondacije društva zajedničkih vrijednosti.

Jadransko Vijeće okuplja oko 100 bivših predsjednika, premijera i ministara vanjskih poslova balkanskih zemalja, kao i sadašnje čelnike regionalnih ekonomskih i nevladinih organizacija i stručnjaka iz regije koji raspravljaju o političkim i ekonomskim temama, a u cilju poboljšavna odnosa u regiji i stvaranju prosperitetne regije čije zemlje će jednako učestvovati u svim globalnim procesima.