Kolinda Grabar-Kitarović: Povezivanje sjevera i juga jako je važno

Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Hrvatske nakon okruglog stola Inicijative “Jadran – Baltik – Crno more” naglasila da su veze sjevera i juga Evrope jako bitne, posebno u vrijeme brojnih izauzova s kojima se susreće Evropska unija, kao što su Brexit, sigurnost, migrantska kriza… Dodala je da je cilj inicijative da osnaži konkurentnost privrede i kontake između ljudi, posebno poslovnih, ali i kulture i obrazovanja, javlja Anadolu Agency (AA).

“Poljska i mi smo otprilike istovremeno izašli s inicijativom povezivanja prostora tri mora, država članica Evropske unije i koji je nakon ujedinjenja Evrope bio zanemaren u međusobnim odnosima, dok su se obnavljale veze istoka i zapada. Te veze sjevera i juga su jako bitne, posebno u vrijeme brojnih izazova s kojima se susreće Evropska unija. Želimo da osnažimo konkurentnost gospodarstava i kontakte između ljudi posebno poslovnih, ali i da razvijemo kulturu i obrazovanje. Posebno smo raspravljali o povezivanju prometa i energetske infrastrukture, digitalizacije, ali i o političkim pitanjima koja opterećuju EU, i koja će nam odrediti budućnost. Složili smo se da inicijativa nije usmjerena ka stvaranju nove regionalne organizacije. Neće imati nikakve paralelne strukture, nego ćemo samo poboljšatii sve oblike suradnje. Nikakvo izdvajanje iz EU ne dolazi u obzir, nego je prioritet brisanje razlika između nas i drugih članica Unije, koje su davno prije nas uživale blagodeti demokracije i slobodnog tržišta”, poručila je Grabar-Kitarović.

Dodala je da će se paralelno sa sastancima predsjednika i visokih državnih dužnosnika sutra na Dubrovnik forumu 2016 održati razgovori resornih ministara i poslovnih ljudi o konkretnim projektima.

“Nadamo se da ćemo do Wroclawa definirati niz projekata. Iznijela sam prijedlog da u odnosu na finansijsku perspektivu EU zajedno konkuriramo s projektima, kako bi osigurali sredstva iz EU. Hvala svima koji su pokazali interes za ovu inicijativu. U budućnosti konkretnim projektima i potporom i vizijom ujedinjene Europe, istinskih ravnopravnih država, želimo doprinijeti snaženju ne samo naših zemalja nego i EU”, zaključila je hrvatska predsjednica.

Upitana da prokomentariše nedolazak Aleksandra Vučića, premijera Srbije i zahlađenje odnosa između Hrvatske i ove zemlje, Grabar-Kitarović je kazala:

“Razgovarat ću sa Vučićem kada budem imala prigodu. Predizorno doba u svakoj državi je doba kada je retorika pojačana. Podržavam naše branitelje koji traže da se smanje napetosti. Vučić nije pozvan na današnji okrugli stol, jer je ovo bio sastanak 12 članica EU. Vidim perspektivu u suradnji s našim susjedima u jugoistočnoj Europi, pa tako i sa Srbijom. Naredne godine organizirat ćemo partnerski panel s jugoistočnom Evropom, kako bi tri mora povezali s prostorom koji se nalazi južno i istočno od nas, a čija je stabilnost u našem interesu.”

Grabar-Kitarović je naglasila da su za Hrvatsku trenutno jako bitna dva projekta, a to su izgradnja LNG terminala na Krku i željezničke pruge Rijeka – Budimpešta sa konekcijom Zagreb – Beč.

Nakon okruglog stola Inicijative Jadran – Baltik – Crno more, zemlje članice, njih 12, potpisali su zajedničku izjavu kojom su podržale inicijativu kao neformalnu platformu za osiguranje političke podrške i odlučnog djelovanja na konkretnim prekograničnim i makro-regionalnim projektima u energetici, prometu, digitalnoj komunikaciji i privredi srednje i istočne Evrope koji su od strateške važnosti za uključenje države. Također su zajedničkom izjavom potvrdile kako je “Inicijativa tri mora” otvorena za partnerstva u konkretnim projektima sa zainteresiranim državama ili poslovnim subjektima iz cijlog svijeta koji su predani temeljnim vrijednostima i načelima Evropske unije.

Zemlje članice uvjerene su kako će proširenjem postojeće saradnje u energetici, saobraćaju, digitalnoj komunikaciji i privredi, srednja i istočna Evropa postati sigurnija i konkurentnija, pridonoseći time i snažnijoj Evropskoj uniji.

Zemlje članice Inicijative Jadran – Baltik – Crno more su: Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litvanija, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija. Naredni sastanak inicijative na visokom nivou održaće se u junu 2017. godine u poljskom Wroclawu.

Drugog dana Dubrovnik foruma planirani su paneli sa temama geopolitički izazovi, jačanje sigurnosti Evropske unije, energetska sigurnost i prednosti energetske razmjene i saradnje u regiji Jadran – Baltik – Crno More, ali i o povezivanju sjevera i juga Evrope kroz LNG terminale.

Na popisu gostiju tradicionalne godišnje vanjskopolitičke konferencije, koju organizuje Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, nalaze se i ministri iz regiona, pa su tako u Dubrovnik dolazak najavili ministar vanjskih poslova BiH, Mađarske, Kosova, te zamjenici ministara vanjskih poslova Turske, Grčke, Austrije… Domaćin tokom panela “Geopolitički izazovi” biće Miro Kovač, ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.

Dubrovnik forum iskoristila je i Gospodarska komora Hrvatske koja će u sklopu ovog velikog političkog događaja organizovati panel “Gospodarstvo – nove prilike za saradnju”. Svrha ovog panela je rasprava u okviru koje će predstavnici gospodarskih komora razmijeniti ideje o budućoj saradnji i perspektivama privrednih odnosa u regiji, s fokusom na realizaciju projekata iz područja energetike i infrastrukture.

Prvi Croatia summit u Dubrovniku održan je u julu 2006. godine pod nazivom “Zaokruženje evropske južne dimenzije: vrijednosti koje nas povezuju”. Ovogodišnji Dubrovnik forum održava se pod pokroviteljstvo predsjednice Hrvatske Grabar-Kitarović u hotelu “Palace” u Dubrovniku.