Koliko je prihvatljiv zahtjev BiH za kandidatski status?
Poruka evropskih zvaničnika bila je jasna još od trenutka kada je BiH aplicirala za kandidatski status – zahtjev će biti razmotren kada se ostvari napredak u provedbi reformske agende, prilagodi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i dogovori mehanizam koordinacije.
Politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić smatra da je prihvatanje adaptiranog SSP-a, uz podršku Njemačke za ublažavanje eventualnih negativnih posljedica, rješenje prihvatljivo za sve u BiH. „To je i jedan od najvažnijih uslova za pozitivan stav Evropske komisije o aplikaciji BiH za kandidatski status“, pojašnjava naš sagovornik.
„Kada su odlučile da apliciraju za članstvo u Evropskoj uniji (EU), vlasti u BiH su znale da će se tržište ove zemlje morati prilagođavati evropskim standardima, a to podrazumijeva posve otvoreno i liberalno tržište te slobodan protok ljudi i roba, što su temeljni principi na kojima počiva EU. Vlasti moraju naći načina kako da podrže domaće proizvođače, ali i proizvođači svoje proizvode moraju učiniti konkurentnijim, uz maksimalno korištenje evropskih fondova. Adaptacija SSP-a bila je prioritet broj 1 i dobro je što je to dogovoreno, ne samo zato što od nje zavisi pozitivan stav Evropske komisije u vezi sa bh. aplikacijom, nego i zato što će to osigurati veći stepen otvaranja evropskog tržišta za robe i proizvode iz BiH“, kaže Terzić.
Zastoj u procesu usvajanja sistema koordinacije
Bitan uslov koji bi trebalo da potvrdi uvjerljivost bh. zahtjeva za kandidatski status je i mehanizam koordinacije. Tehnički, mehanizam koordinacije je usvojen i objavljen u Službenom glasniku BiH, ali bez prethodnog dogovora svih nivoa vlasti, što je izazvalo oštre reakcije u Republici Srpskoj (RS).
Dosadašnji pokušaji usaglašavanja stavova o ovom pitanju nisu rezultirali konačnim dogovorom. Almir Terzić podsjeća da je mehanizam koordinacije „jedan od najstarijih uslova za napredak BiH na evropskom putu“.
„Rješenja koja su ponuđena u tom smislu mislim da neće najbolje funkcionirati na terenu, odnosno sistem neće učiniti efikasnim. Nužno je da postoji efikasno operativno tijelo koje će u što kraćem roku moći odgovoriti na sve zahtjeve, te u skladu s tim biti u stalnoj komunikaciji sa Briselom. Mehanizam koordinacije jeste nužan, ali on mora osigurati takav način odlučivanja koji će omogućiti BiH da što brže odgovori na sve obaveze“, kaže Terzić.
Sudske presude, popis i reformski zakoni
On ističe da BiH „nije uradila mnogo“ i kada su u pitanju ostali uslovi. „Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ‘Sejdić-Finci’ nije uslov za kredibilnu aplikaciju, ali definitivno jeste za članstvo BiH u EU.
Tu je i popis stanovništva u BiH. Iako je popis proveden, a njegovi rezultati konačno objavljeni, i dalje imamo osporavanja iz RS-a što nije dobro. Jasno je da se brojni odgovori na upitnik Evropske komisije za kandidatski status upravo trebaju pronaći u rezultatima popisa stanovništva BiH“, kaže Terzić. Naš sagovornik podsjeća i na obaveze iz Evropskog partnerstva poput donošenja zakona o obligacijama i strategije o energiji i gasu. Ipak, nakon usvajanja adaptiranog SSP-a očekuje pozitivne poruke iz Brisela.
Od uslova iz reformske agende, značajniji pomak učinjen je usvajanjem entiteskih zakona o radu, uprkos snažnim protivljenjima sindikata. BiH je 15. februara 2016. godine aplicirala za kandidatski status u EU, a odgovor može očekivati tek kada ispuni ključne uslove. Uslijedilo bi mišljenje Evropske komisije o podobnosti kandidata, a potom i izrada upitnika za BiH.
Zvaničnici BiH vjeruju da bi ova zemlja početkom 2017. godine mogla dobiti status kandidata za članstvo u EU. Pojedini analitičari, međutim, smatraju kako bi taj proces zbog regionalnih, ali i globalnih političkih prilika mogao biti i brži.
