Janša smatra da bi male države izgubile raspadom EU

Nakon Brexita te prestrukturiranja koji očekuju Europsku uniju ona bi trebala ići u pravcu stabilizacije, a njen mogući raspad ili podjele ne bi bio dobar scenarij za male članice, ocijenio je za televizijsku postaju Nova24TV slovenski opozicioni čelnik Janez Janša.

Za Sloveniju i male države u Uniji bilo bi najbolje da se EU stabilizira i da se sačuva u obliku koji predviđa Lisabonski ugovor, ocjena je bivšeg premijera Janše koji vodi najveću oporbenu stranku Slovenske demokratske stranke.

“Dobro bi bilo da se EU razvija putem koji je zacrtan Lisabonskim ugovorom i da se širi, da se stabilizira i područje Balkana, ali i europsko susjedstvo na istoku i u Sredozemlju”, ocijenio je.

“Ako pak dođe do toga da se EU raspadne na nekoliko jakih država i njihove satelite u okruženju, te pretvori u neku vrstu regionalnog saveza, onda bi to i za nas bilo lošije rješenje”, kazao je Janša, dodavši da Slovenija mora opstati kao samostalna država, bilo u Europskoj uniji ili izvan nje.

“Moramo biti spremni i na lošije scenarije, te jačati našu ekonomiju, obranu i naš identitet”, kazao je slovenski politički prvak, te dodao da bi u zemlji moralo doći do zatvaranja starih trauma i povijesnih podjela, kako neki budući konflikt ne bi ponovo podijelio Slovence, kako se to dogodilo u II. svjetskom ratu.

Kao prijetnju europskoj sigurnosti Jnaša je naveo migracijske krize i “radikalni islam” povezan s terorističkim prijetnjama, ali je ocijenio da bi EU zajedno mogla imati dovoljno resursa i znanja da se tome suprotstavi i prevlada svaku buduću krizu ako ne dođe do unutarnjih podjela na skupine zemalja.

Janša kaže da podržava ideju uspostave zajedničke europske vojske no smatra da je potreban i NATO kao političko vojni savez, i to zbog “eurokrata” koji ne vide stratešku ulogu Rusije i nemaju šire sigurnosne vidike.

Stara generacija europskih političara znala je cijeniti mir jer je doživjela rat i pazila je na sigurnost dok sadašnji europski birokrati to ne vide, a i često se mijenjaju dok u Rusiji predsjednik Vladimir Putin ostaje, kazao je Janša.

“On preko ljudi u pojedinim državama koji su rusofili, a surađuju u usklađivanjima stajališta između EU-a i NATO-a bez teškoća dolazi do strateških informacija”, kazao je u vezi odnosa s Rusijom Janša, te dodao da je u Njemačkoj vjerojatno još na stotine agenata bivšeg KGB-a koji su tamo postavljeni još u vrijeme Hladnog rata.

Rusija tako dolazi do strateških informacija na vrijeme, dok je Zapad s druge strane bio potpuno iznenađen nekim potezima Moskve, na primjer zauzećem Krima, naveo je Janša.

On međutim drži da bi dugoročno Europa i Rusija mogle i morale trajno stabilizirati svoje odnose, što bi po njegovoj ocjeni s obzirom na važnost, strateški položaj Rusije i njene resurse bilo i prirodno.