Janjetović: Od sredine 2018. još konkretnija aktivnost Njemačke u regionu

Njemačka je i pored svega, i dalje aktivna u našem regionu i najave su da će sredinom 2018. godine sa novom vladom ta aktivnost biti mnogo konkretnija i vidljivija. U međuvremenu, Njemačka sa zanimanjem prati situaciju u Bosni i Hercegovini i regionu, pogotovo u dijelu koji se odnosi na obaveze koje su preuzete reformskom agendom i Berlinskim procesom. Njemačka je u potpunosti posvećena putu BiH ka EU, ali postoje zabrinutosti – izjavio je u intervjuu za Fenu Željko Janjetović, ambasador BiH u Saveznoj Republici Njemačkoj, komentirajući refleksije aktuelne političke situacije u Njemačkoj na odnose u EU, regionu jugoistočne Evrope i BiH.

Posebno je razdoblje u Njemačkoj zbog problema oko formiranja Vlade i spornih pitanja u pregovorima koalicionih partnera nakon izbora održanih 24. septembra prošle godine. Janjetović podsjeća da je odmah nakon izbora kancelarka Merkel pokušala formirati vladu sa dvije manje političke partije, FDP i Zelenima, ali su razgovori, rekli bismo neočekivano propali, povlačenjem FDP-a iz već viđene tzv. “Jamajka koalicije”. Odmah nakon izbora, i istorijskog poraza, za kojeg su ocijenili da je posljedica njihove sporedne uloge u “velikoj koaliciji” SPD je najavio kategoričan odlazak u opoziciju. Ekstremno desna Afd dobija čak 92 mjesta u Bundestagu, gotovo 21 posto glasova su dobili u istočnom dijelu zemlje, a milion glasača CDU/CSU SU dali su ovaj put glasove Afd, pola miliona glasova je otišlo iz SPD-a u AfD, a više od 420.000 glasača ljevice su napravili zaokret i dali svoje povjerenje ekstremnim nacionalistima.

-U 14 od 16 njemačkih saveznih pokrajina Afd ima svoje zastupnike u Parlamentu. Mnogo je to od političke partije koja je osnovana tek 2013.godine, i čija je platforma nacionalistička i antievropska. To govori o krupnim političkim promjenama koje se dešavaju u Njemačkoj, a koje su vidljive upravo nakon izbora 2017.godine. SPD je nakon izbora glasno i jasno najavio da će biti najveća opoziciona partija u njemačkom Bundestagu, i da tu čast neće dati Afd-u. Ipak, kancelarki Merkel, nakon neuspjeha s malim partijama, ostala je jedina mogućnost ponovne velike koalicije, kako bi imala vladu i ušla u svoj četvrti kancelarski mandat – kaže Janjetović.

Druga mogućnost je, kaže, manjinska vlada, za koju je kancelarka već u prvim danima nakon propasti pregovora s FDP-om i Zelenima, rekla da nije opcija.

-I ostaju samo još, ponovni izbori, koji, ovdje, u Berlinu i Njemačkoj, svi vjeruju, ne bi ništa puno promijenili, odnosno dali bi veću političku težinu samo krajnjoj desnici. CDU /CSU, kancelarka Merkel su uspjeli, uz medijaciju, predsjednika Njemačke Štajnmajera, uglednog člana SPD-a, ubijediti SPD da za početak, barem postave uslove pod kojima bi počeli pregovore o eventualnom formiranju nove “velike koalicije”. I to sve, kako bi se interesi Njemačke i Evrope stavili ispred ličnih, partijskih interesa. Što je i uspjelo. I evo ulaskom u četvrti mjesec od izbora, ovih dana, će se donijeti odluka, da li će se uopšte ići u pregovore. Ako se to desi, pregovori će biti teški, neizvjesni, najavljene su “velike prepreke” a nova vlada, mogla bi se očekivati u aprilu. Ipak, najveća prepreka novoj velikoj koaliciji je kongres SPD-a, koji se očekuje za nekoliko dana, i mogućnost da se ulazak u pregovore sa CDU/CSU odbaci glasanjem. Mladi SPD-a su većinom protiv i čini se da je to još jedna velika prepreka. Ako se tako desi, mogao bi to i biti kraj nadanja za četvrti mandat kancelarke Merkel. Ipak, postoji optimizam.

Komentirajući konstataciju da zaokupljena unutarnjim političkim pitanjima, Njemačka ima manje vremena za bavljenje politikom EU, za razliku, kako analitičari navode od Francuske i njenog predsjednika Emmanuela Macrona koja već poduzima određene korake, Janjetović kaže da je očekivano da se sa nestrpljenjem u EU, pogotovo u Parizu čeka nova njemačka vlada i početak četvrtog kancelarskog mandata Angele Merkel.

– Najavljena reforma EU, eurozone prije svega, koju je objavio francuski predsjednik Macron, je na čekanju, kao i druga pitanja. Cijenim da je njemačko-francuska, zajednička podrška od velike važnosti, za nastavak, recimo daljeg procesa pridruženja BiH u EU i zemalja zapadnog Balkana. Treba uzeti u obzir i da su iduće, 2019. godine EU izbori. Da ne govorim o posljedicama koje je ostavio Brexit i 10 milijardi eura koje će nestati iz EU budžeta odlaskom Velike Britanije. I ovdje se očekuje da Njemačka odigra ulogu najjače EU ekonomije. Njemački ministar inostranih poslova Sigmar Gabriel smatra da nema jake Njemačke bez jake EU, i da što prije treba definisati, šta je to u stvari “evropski interes” danas. I za ovo pitanje je neophodna nova njemačka vlada – smatra bh. ambasador u Berlinu.

Takav kontekst neminovno se odražava na vanjsku politiku Njemačke, konkretno u bilateralnim odnosima na region i BiH, a Janjetović ističe da je, i pored svega, Njemačka i dalje aktivna u našem regionu.

– Najave su da će sredinom 2018. godine (nova vlada) ta aktivnost biti mnogo konkretnija i vidljivija. U međuvremenu, Njemačka sa zanimanjem prati situaciju u BiH i regionu, pogotovo u dijelu koji se odnosi na obaveze koje su preuzete reformskom agendom i Berlinskim procesom. Njemačka je u potpunosti posvećena putu BiH ka EU, ali postoje zabrinutosti. Posebno je naglašeno da, u narednom periodu, EU mora imati jasan pristup prema BiH u smislu stavljanja akcenta na vladavinu prava i borbu protiv korupcije, kao uslova za “pravu transformaciju” – navodi Janjetović.

Dodaje da su očekivanja u Ministarstvu inostranih poslova Njemačke, sa kojima ovih dana ima intenzivne kontakte upravo na temu EU, i novoj Strategiji pridruženja, da će 2018. godina biti vrlo dinamična, sa dosta nade, ali i strepnje, obzirom na neke procese unutar BiH koji se dešavaju, kao što je problem oko izbornog zakona u izbornoj godini.

-Dakle već u februaru 2018.godine, očekujemo da će biti objavljena nova Strategija proširenja za zapadni Balkan, u aprilu Izvještaj o procesu integrisanja za svaku državu pojedinačno, samim tim i za BiH. U maju mjesecu u Sofiji će se održati Samit EU – zapadni Balkan, tokom predsjedavanja Bugarske Vijećem EU. A nade se polažu i u predsjedavanje Austrije, odmah nakon Bugarske u drugoj polovini ove godine. Njemačka tako i dalje snažno podržava BiH na putu EU integracije. To je ozbiljna država koja svoju spoljnu politiku gradi na duži period, i možemo biti sigurni u njemačku podršku, bez obzira kad će vlada njemačke biti formirana. Ali to ne znači, da su obaveze iz Reformske agende, Berlinskog procesa kao i druge obaveze njihove. Naravno da je to samo naša obaveza i trebamo to ozbiljno i shvatiti – upozorava ambasador.

Ocjenjujući refleksije aktuelne političke situacije u Njemačkoj na odnos Berlina i Bruxellesa Janjetović kaže da je 2017. u pravom smislu bila izborna godina u Njemačkoj. Održani su opšti izbori, izbori u četiri savezne pokrajine, a izabran je glasanjem u Bundestagu i novi njemački predsjednik, Frank Valter Štajnmajer.

-Za sve to vrijeme, njemačka ekonomija ne posustaje. U trećem kvartalu 2017. godine BDP je porastao za 2,3 posto, nezaposlenost pala na rekordnih 5,3 posto. Da je Njemačka preuzela najveći teret oko zbrinjavanja migranata, pokazuje i podatak da je u 2017.godini registrovano ukupno 457.649 izbjeglica u EU, i da je od tog broja Njemačka zbrinula gotovo polovinu, 207.157 izbjeglica. U Njemačkoj su prošle godine održana i dva važna skupa. Samit G20 u julu i COP 23, UN konferencija o klimatskim promjenama. Sasvim je sigurno da će Njemačka nastaviti da igra veoma važnu ulogu u formiranju nove evropske arhitekture, ali i na globalnom nivou. Ako je u ovom momentu njemački glas u Briselu nešto tiši, to će se vrlo brzo promijeniti formiranjem njemačke vlade. Kao što je njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer izjavio neki dan na novogodišnjem prijemu za diplomate u Berlinu, njemačka funkcioniše i sa vladom u odlasku, i raduje ga svijest odgovornih političara u Njemačkoj da pitanje nove vlade nije pitanje političke partije ili političke karijere, već pitanje odgovornosti prema Evropi i saradnje i angažmana na međunarodnoj sceni. A BiH je svakako dio te odgovornosti, pa ako hoćete i dio Evrope – zaključuje u razgovoru za Fenu ambasador BiH u SR Njemačkoj Željko Janjetović.