Hrvatska je trenutno među tri najsiromašnije čalnice EU

Laptop vam je na izdisaju, a taman se spremate turistički posjetiti Prag ili Varšavu. Ni na kraj vam pameti nije da biste možda mogli tamo kupiti računar i usput ušparati lijep novac. Vrijedi vam razmisliti o tome, jer prema novim podacima Eurostata, prosječne cijene potrošačke elektronike u Poljskoj i Češkoj na nivou su 85 posto od evropskog prosjeka. U Hrvatskoj su, primjera radi, prešišale evropski prosjek i iznose 105 posto od prosječnih evropskih cijena za televizore, računare, laptope, skenere, printere, softvere, CD-ove, DVD-ove, kamere i plejere, a u toj kategoriji Eurostat ne vodi mobitele i tablete, piše Slobodna Dalmacija.

[pull_quote_right]Nije mi ni jasno zbog čega smo cijenama hrane toliko visoko, pa u Sloveniji je sve jeftinije, tamo je i Cedevita jeftinija nego u Hrvatskoj[/pull_quote_right]

Znači, laptop koji u Hrvatskoj košta 735 eura, u Pragu biste mogli kupiti i za 595 eura. No, to je samo gruba računica iz statističkih podataka o prosječnim potrošačkim cijenama Eurostata, a po tim je cijenama Hrvatska sedma najskuplja zemlja u Uniji za potrošačku elektroniku.

Vjerovali ili ne, isplativije je kupovati te stvari u preskupom Luksemburgu u kojem koštaju 91 posto prosječnih evropskih cijena, koliko su i u Mađarskoj i Bugarskoj. Uputite li se u bilo koju od tih zemalja, s izuzetkom Luksemburga, možete biti sigurni u jedno, dok ste tamo jest ćete jeftinije nego u Hrvatskoj.

Hrvatska je u EU, cijenama hrane i bezalkoholnih pića na visokom 18. mjestu, njene su prosječne cijene samo 10 posto ispod evropskih, dok su u Češkoj 19 posto ispod prosjeka, u Poljskoj čak 29 posto ispod prosjeka EU. U Mađarskoj cijene hrane i bezalkoholnih pića su na 76 posto EU-prosjeka. Znači, ono što u Hrvatskoj u dućanu košta devet eura, u Poljskoj stoji 6,1 euro, Češkoj 8,1 euro, a u Mađarskoj 7,6 eura…

U Hrvatskoj je zasad isplativo živjeti jedino onima koji imaju novca za alkohol i cigarete, restorane i hotele. Ili, onima kojima preživljavanje nije prioritet: cijenama alkohola i cigareta Hrvati su na 77 posto EU-prosjeka, a cijenama u restoranima, kafićima, hotelima i hostelima na 71 posto EU-prosjeka.

“Neki dan sam se gotovo autom zabio u zid kad sam čuo da smo na dnu po standardu i kvaliteti života u Evropskoj uniji. Mi smo u minusu u odnosu na evropski prosjek 41 posto, a Luksemburg je u tolikom plusu, koliko oni dobro žive toliko mi loše živimo. Nije mi ni jasno zbog čega smo cijenama hrane toliko visoko, na 90 posto prosjeka EU-a, pa u Sloveniji je sve jeftinije, tamo je i Cedevita jeftinija nego u Hrvatskoj.

O kakvoj zaštiti potrošača mi uopće možemo pričati kad nam je gospodarstvo tu gdje jest, kad ljudi nemaju za hljeb” kaže Igor Vujović, predsjednik Društva Potrošač, koji dodaje da je užasno što su u Hrvatskoj stvari došle dotle da je kopanje po kontejnerima mogućnost, da se više ne radi o manjini, nego o desecima hiljada ljudi, o kriznoj masi kojima je 50 lipa po boci mogućnost za preživljavanje.

Hrvatska je danas po standardu na dnu Unije, među tri najsiromašnije članice, nalazi se na 59 posto prosjeka kupovne moći EU-a.

Prema podacima o stvarnoj individualnoj potrošnji koje je Eurostat objavio, od Hrvatske su lošije samo Rumunija i Bugarska, čija individualna potrošnja iznosi 55, odnosno 49 posto prosjeka EU-a.