Hanke: Izlazak Grčke iz EU bio bi od obostrane koristi

Profesor ekonomije na Univerzitetu „Johns Hopkins“ i direktor Cato instituta Steve Hanke tvrdi da stalna finansijska pomoć za spašavanje bankrota Grčke vodi u svojevrsni moralni krah i da bi izlazak Grčke iz Evropske unije bio od obostrane koristi, piše Anadolu Agency (AA).

Grčka je zemlja sa najviše bankrota u svijetu, a već više od 4 mjeseca vodi neuspješne pregovore sa zapadnim kreditorima i suočava se sa opasnošću da 6. put dođe u situaciju da ne izvršava svoje obaveze.

Pomenuta situacija jača šanse da Grčka napusti Evropsku uniju. Termin mogućeg izlaska Grčke iz EU je toliko često korišten u ekonomskim i političkim krugovima da je rođena i kratica „grexit“.

Njemačka kancelarka Angela Merkle je prošle sedmice izjavila da postoji mogućnost za „grexit“, a šefica Međunarodnom monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde upozorava da je ta opcija sve realnija.

Ekonomski ekspert i poznavalac siruacije u Grčkoj Hanke je kazao da se Grčka u svojoj historiji često borila sa finansijskim krizama i da bankrot nije nešto strano i nezamislivo u toj zemlji.

„U historiji Grčke su se nizale kriza za krizom i bankrot za bankrotom. Neću biti iznenađen ukoliko se grčke vlasti ne dogovore sa kreditorima i ponovo dođe do bankrota. Grčka ekonomija je trenutno u mnogo goroj situaciji od onog što javnost misli. Neki detalji se ne objavljuju javnosti, a jedan od tih je činjenica da nove vlasti ne mogu plaćati unutrašnja zaduženja. Grčka vlada već duže vremena ne plaća troškove i dugove prema svojim dobavljačima roba i usluga. Ne isplaćuju se ni povrati poreza privatnim kompanijama. Grčka se u stvari bori sa unutrašnjim krahom“, kazao je Hanke.

Ističući da se bavio i istrživanjem situacije u 4 najjače banke koje kontroliraju 80 posto bankarskog sektora u Grčkoj, Hanke je kazao da i njima prijeti bankrot ukoliko u skoro vrijeme ne dobiju dodatna finansijska sredstva za stabilizaciju stanja.

Neslaganje na relaciji između grčke vlasti i kreditora je grčke banke dovelo u podređen položaj na tržištu vrijednosnih papira i redovnih finansijskih operacija Evropske centralne banke (ECB). Dok se grčke banke nadaju da će spas doći sa 80 milijardi eura ECB-a za hitne slučajeve, član Upravnog odbora ECB-a Ewald Nowotny je poručio da ECB u trenutnim okolnostima neće moći osigurati dodatna sredstva za grčke banke.

Profesor Hanke tvrdi da bi novi paket pomoći za spas Grčke od bankrota samo pogoršao situaciju, a ne pomogao Grčkoj.

„Očekivanja sa Grčka i treći put bude spašena dovode do moralnog egzodusa u eurozoni. Svi bi mogli pomisliti da će ih Brisel spašavati kada zapadnu u krizu zbog ne ispunjavanja obaveza. Nema ohrabrenja za finansijsku disciplinu“, kazao je Hanke.

Naglasivši da je neodgovorno ponašanje grčke vlasti osnovni uzročnik svih problema, Hanke je kazao da bi i za Atinu i za Brisel bilo dobro da Grčka istupi iz EU-a.

„Jasno je da grčko nepoštivanje pravila Evropske unije predstavlja glavni uzrok problema koji se ponavljaju“, zaključio je Hanke.

S druge strane, grčka televizija Skai i Univerzitet Makedonija su nedavno uradili anketu koja je pokazala da 65,5 posto Grka želi ostanak zemlje u eurozoni i protivi se povratku grčke novčanice drahme.

Prema podacima ECB-a i MMF-a, ukupan dug Grčke iznosi 320 milijardi eura, što je 177 posto njenog nacionalnog dohotka. Grčka ekonomija je od 2008. godine zabilježila pad od 25 posto.