Grčki referendum ima dimenzije sarajevskog atentata
Ishod referenduma u Grčkoj mogao bi da ostavi velike posljedice po eurozonu, baš kao što je sarajevski atentat prije više od jednog stoljeća promijenio Evropu, piše The Guardian. Urednik ekonomije Larry Elliott navodi da “odluka grčkog premijera Aleksisa Ciprasa da održi referendum na kojem će se Grci izjasniti o predloženom sporazumu s vjerovnicima, ima veliki potencijal da postane novi sarajevski momenat”.
List podsjeća da je prije 101 godinu na ulicama Sarajeva ubijen austrougarski prijestolonasljednik Franz Ferdinand, i ukazuje da, iako taj događaj na početku nije privukao veliku pažnju, šest sedmica kasnije Evropa je bila u ratu.
[pull_quote_right]Predstavnici Trojke su prošle sedmice bili uvjereni da će Cipras prihvatiti finalni prijedlog, ali su pogriješili[/pull_quote_right]
Kriza se ne odnosi samo na bankrot Grčke, iako je to realna prijetnja, a nije u pitanju ni činjenica da su kreditori “pretjerali” u pregovorima, iako sigurno jesu. U pitanju je budućnost samog eura.
U narednim danima će se sigurno dosta govoriti o grčkoj situaciji, a tri vodeća evropska pregovarača – predstavnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde, Jean Claude Juncker iz Europske komisije i Mario Draghi iz Europske centralne banke – nadaju se da će Cipras izgubiti na referendumu zakazanom za nedjelju.
U tom slučaju, grčka vladajuća koalicija Siriza morala bi održati izbore, a povratak vlade predvođene, recimo, Novom Demokracijom, strankom desnog centra, otvorio bi mogućnost da Atena pristane na zahtjeve Trojke. Međutim, ne postoje garancije da će se ovo dogoditi, navodi list.
Predstavnici Trojke su prošle sedmice bili uvjereni da će Cipras prihvatiti finalni prijedlog, ali su pogriješili. MMF, ECB i Evropska komisija su napravili fatalnu pogrešnu procjenu i sada nemaju kontrolu nad situacijom.
Prethodnih sedmica grčke banke ostale su otvorene samo zahvaljujući tome što je Draghi osigurao sredstva za kompenzaciju tokova kapitala, a jučerašnja najava hitnog privremenog zatvaranja banaka i kontrole kapitala pokazuje koliko je situacija ozbiljna.
I dok Njemačka traži hitno okončanje pomoći za likvidnost, navodeći da evropski porezni obveznici ne bi trebalo više da budu izloženu riziku izlaska Grčke iz eurozone, ECB oklijeva da donese odluku, koja bi nedvosmisleno bila politička, a kojom bi se pojačao pritisak na grčke banke.
U svakom slučaju, Grčku očekuje sedmica neizvjesnosti. Cipras je jučer poduzeo, čini se, neizbježan korak u cilju kontrole banaka i sprečavanja odljeva novca iz zemlje, a vlada takođe priprema planove za slučaj napuštanja eurozone.
Cipras i ministar finansija Janis Varufakis kažu da, iako im to nije želja ili namjera, ako rezultat referenduma podrži stav vlade, alternative neće biti.
Ukoliko Grčka napusti eurozonu, srušit će se ideja o euru kao neopozivoj valuti, a svaka vlada koja zapadne u krizu ubuduće će imati grčku opciju devalvacije kao alternativu rigoroznoj štednji.
Jednako važno je i da će finansijska tržišta to znati pa će vršiti pritisak na ranjive zemlje. Zbog toga je Grčka zapravo egzistencijalna kriza eurozone.
Iako bi odgovor na to mogao da bude da je Grčka mala, beznačajna zemlja, a euro snažan kao jedinstvena valuta, diplomate u evropskim prijestonicama krajem juna 1914. imale su vrlo sličan stav, zaključuje list.
