Grčki otpor privatizaciji

Poslije mnogo oklijevanja grčka vlada je odlučila da privatizuje državnu imovinu. Ali, vlada nailazi na oštre kritike sindikata, političara pa čak i arheologa.

Spor je počeo zvaničnim saopštenjem: 5. oktobra je grčka služba za privatizaciju TAIPED objavila izborni postupak za stručnjaka koji bi uradio proračun za početnu cijenu za udio u privatizaciji luke Pirej od 67 odsto. Ponude bi trebalo da stignu do 16. oktobra.

To je bio znak da privatizacija najveće luke u Grčkoj napreduje bez obzira na unutrašnjopolitička trvenja – odnosno onako kako je to dogovoreno sa kreditorima. A to je izazvalo protestnu akciju Zemaljskog savjeta regiona Atika, radničkog sindikata luke OMYLE, udruženja advokata i lokalne trgovačke komore kako bi u potpunosti spriječili ili u najmanju ruku započeli nove pregovore o njihovim preduslovima. Sudska presuda se očekuje najranije krajem oktobra.

Da li je to korak unazad za privatizaciju? “Ne, to je samo odgađanje”, smatra političar Jorgos Cogopulos u razgovoru za DW. “Jer, 30. okotobra ističe rok za ponude, a i dalje kao glavni kandidati važe kineska državna kompanija COSCO i holandska APM grupa. “Na kraju ne mogu ni da pretpostavim da je privatizacija u ozbiljnoj opasnosti” , kaže on.

U debatu oko prodaje Luke Pirej uključilo se i grčko udruženje arheologa. Ono se protivi “rasprodaji” državne imovine, posebno zbog toga što se u luci nalaze i kulturni objekti: poznati antički zidovi Pireja kao i važni industrijski spomenici. O kulturnom nasljeđu zemlje se ne može “ni pregovarati niti se može privatizovati”.

Sindikati su u ponedjeljak pozvali na protestnu akciju u Pireju. “Ne samo luka, već čitav grad i čak čitava zemlje su na prodaji”, poručio je ljutito na mitingu ministar u bivšoj Ciprasovoj vladi i predsjednik radikalne ljevičarske partije, Panajotis Lafazanis. Zanimljivo je da su na mitingu bili i trojica poslanika Sirize, istih onih koji su u avgustu u parlamentu glasali za novi kreditni ugovor sa povjeriocima i samim tim za prodaju državne imovine.

Neobična slika je i kada se radi o regionalnim aerodromima. Njemački Fraport koncern je krajem 2014. zajedno sa jednim grčkim partnerom bio favorit za privatizaciju ukupno 14 aerodroma, od koji se većina nalazi na grčkim ostrvima, omiljenim turističkim destinacijama. Nakon promjene vlade u Atini, premijer Aleksis Cipras je ovaj projekat stavio na led, a ministar privrede Jorgos Statakis je početkom oktobra ipak obećao da će “sve biti kako je dogovoreno”.

No, šef Fraporta, Štefan Šulte (Stefan Schulte) možda ima drugačiji utisak. Na jednom sastanku sa sindikatom kontrolora letenja OSYPA u Solunu, sindikati su ga vrijeđali i govorili kako je “porobljivač” koji radi “u ime Volfganga Šojblea”. Prema pisanju grčkih listova šef Fraporta je nakon toga napustio sastanak.

Za političke posljedice pobrinuo se zamjenik ministra za infrastrukturu Steliso Spircis. “Mi u principu nismo saglasni sa privatizacijom aerodroma i željeznica, ali tu se radi o obavezujućem ugovoru naše zemlje i mi se moramo toga pridržavati”, objasnio je Spircis.

Za politikologa Cogopulosa je stvar jasna: “Ovaj projekat je otišao dalje nego Luka Pirej”. Problem je jedino u tome, smatra on, što njemačka strana nakon svih odlaganja u posljednje vrijeme, zahtijeva da dobije garancije za brzo sprovođenje projekta. Atinski privatizacijski fond je ipak u srijedu saopštio da će ugovor sa Fraportom i njegovim grčkim partnerom biti potpisan do kraja 2015. Tako da za sada izgleda da je sve jasno – barem na papiru.