Grčki brod i dalje plovi: Samo ne talasaj!

Za Grčku je nakon mukotrpnih pregovora zapuhao povoljan vjetar. Finansijska pomoć Brisela ponovo je pokrenula grčki katamaran s mrtve tačke. Na horizontu se čak nazire i toliko željeni otpis dugova. Povrh svega, izbjeglička kriza nije ugrozila turističku sezonu, koja će vjerovatno biti rekordna.

Međutim, Grčka ne prkosi brojnim krizama u Evropi, nego se kreće, odnosno “jedri” isključivo zato jer one i postoje. Turistička branša ove zemlje, uz Španiju i Portugal, profitira zbog terorističkih napada u Turskoj, Egiptu i Tunisu.

Nema pobune na brodu

Ove krize idu na ruku prvenstveno premijeru Alexisu Tsiprasu. Posada u utrobi grčkog jedrenjaka je umorna, između ostalog i zbog toga što novousvojene mjere štednje pogađaju uglavnom obične građane. Od 1. juna je povećan PDV na brojne namirnice i na pića. Poskupljuju benzin, dizel gorivo, lož ulje, ali i struja, cigarete i alkohol. Ipak, nema Grka koji bi rizikovao i dizao pobunu na brodu koji se ionako jedva drži na vodi. Većina njih se ionako oprostila od nade da će izbor novog premijera i autsajdera Tsiprasa označiti novi početak, prekid mjera štednje i saradnje sa tzv. Trojkom, te slomiti moć oligarhije u toj zemlji.

Vruć vjetar iz Brisela

Vjetra nije bilo niotkuda, a onda je zapuhalo iz pravca Brisela. Svi ministri finansija iz zemalja eurogrupe su na ovom drugom susretu u protekle dvije sedmice hvalili spremnost vlade u Atini da usvoji nove mjere štednje i reforme. Na ovom skupu je čak bilo riječi o ponovnoj uspostavi povjerenja. Niko nije spominjao da su te reforme još odavno trebalo da budu sprovedene. Grci kaskaju dobrih šest mjeseci u sprovedbi onoga što je već dogovoreno, poput modernizacije poreskog sistema.

Nagrada Grčkoj nije uslijedila zbog ažurno sprovednih mjera štednje. Evropljani jednostavno nisu htjeli da usred debate o “brexitu”, mogućem izlasku Velike Britanije iz EU, obnove i debatu o “grexitu”, izlasku Grčke iz eurozone. U moru kriza, od Ukrajine, preko izbjeglica i terorističkih napada, EU jednostavno želi da barem ovaj problem skine s vrata. To je učinjeno i u slučaju Španije i Portugala koje su jasno prekršile pravila Sporazuma o stabilnosti eura, ali im je umjesto izricanja kazne odobren novi rok da ispune sve preduslove koji su definisani tim sporazumom. U krizama pogođenoj EU pridržavanje pravila je postalo nešto što je od drugorazrednog značaja. I to više nego što je to do sada bilo uobičajeno.

Jedrenje ka suncu na horizontu

To što je sastanak u Briselu trajao toliko dugo ne treba zahvaliti Evropljanima, nego predstavnicima MMF-a. MMF je prvobitno tražio da se Grčkoj odmah oprosti dio dugova, bez sprovođenja novih mjera štednje. Postojala je opasnost da bi se time izazvala nova talasanja. Umjesto toga MMF je dobio komplikovan sporazum s Grčkom i EU koji će se sprovoditi u tri faze. Predstavnici ove finansijske institucije sada provjeravaju da li dogovorene mjere rasterećuju Grčku u dovoljnoj mjeri. Prijedlog o oprostu dugova, tzv. “haircut”, koji Njemačka striktno odbacuje, tako više nije na stolu, ali je eurogrupa spremna da “frizira” dugove, odnosno da ih malo sreže.

To je kompromis koji su vješti finansijski eksperti maskirali i upakovali kroz komplikovane ugovore o plaćanju kamata i produženje rokova za vraćanje kredita. MMF može da živi s tim, a njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble može punim jedrima da zaplovi ka novom izlasku sunca u Berlinu.