Grčka problem u izbjegličkom dogovoru EU – Turska

Turska prijeti da se više neće pridržavati sporazuma o izbjeglicama sa EU ukoliko do oktobra ne budu ukinute vize za turske građane koji putuju u EU. U Briselu se pak postavlja sljedeće pitanje: Trebamo li zaista sporazum o izbjeglicama i funkcionira li on uopće?

Odgovor na ovo pitanje nije jasan. Broj podnositelja zahtjeva za azil i migranata koji dolaze iz Turske u Grčku je od 20. marta zaista drastično smanjen. No prema procjenama eksperata razlog tome je da EU svoju politiku prema azilantima bazira na podizanju granica na Balkanskoj ruti i da to odvraća migrante. I sama pomisao da će sa grčkih otoka biti vraćeni u Tursku očito brojne izbjeglice obeshrabruje da se odvaže na skupi i opasni prelazak, piše Deutsche Welle.

Broj stvarnih deportacija izbjeglica iz tzv. “hotspots”, mjesta za registraciju na grčkim otocima u Egejskom moru, u Tursku je daleko manji nego što su arhitekte dogovora o izbjeglicama u martu očekivale. Od aprila do konca jula je iz Grčke u Tursku vraćeno ukupno 468 ljudi. Na Samitu Turska-EU službenici Europske unije, koji su pripremali sporazum, su računali sa hiljadama prisilnih povrataka. Predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, tada je govorio o “herkulovskom zadatku” za EU i velikim logističkim operacijama koje Europska komisija mora organizirati u kratkom roku.

Do 4.000 službenika bi zemlje članice EU trebale poslati kao podršku preopterećenoj Grčkoj. I Agencija za zaštitu granica EU Frontex i Agencija za izdavanje azila EASO zahtijevaju odgovarajući personal od zemalja članica Unije. Do danas je u Grčkoj angažiran samo 61 prevodilac, 92 eksperta za pitanja azila, dva eksperta za deportacije i 66 graničnih službenika, što je dakle ukupno 221 službenik. Ovaj relativno mali broj nije dovoljan da bi se ispunili zadaci na grčkim otocima, kaže o tome glasnogovornica Europske komisije.

Postupci u Grčkoj, koji bi trebali dovesti do povratka sirijskih ratnih izbjeglica i ilegalnih migranata u Tursku, traju znatno duže nego što se očekuje. Prilikom zaključivanja sporazuma o izbjeglicama službenici su računali sa tim da proces traje nekoliko dana ili sedmica. Činjenično stanje sada, četiri mjeseca kasnije, je takvo da je okončana samo privremena registracija podnositelja zahtjeva za azil, kako je to u ponedjeljak saopćila Agencija za azil EASO.

Sada su podnositelji zahtjeva za azil pozvani na stvarnu registraciju i u konačnici im je ponuđen razgovor sa nadležnima. Nakon toga službe zadužene za izdavanje azila odlučuju o tome da li će odobriti ili odbiti azil. Potom oni koji su odbijeni imaju mogućnost podnošenja žalbe. Sljedeći koraci u postupku će, kako su saopćili EASO i grčke vlasti, zbog mjera opreza “trajati sigurno još nekoliko mjeseci”.

Čekanje na Grčku

Od 20. marta izbjeglica i migranti više ne bivaju transportirani sa grčkih otoka na kopno. Zbog toga je u međuvremenu 9399 nagomilano u tzv. “hotspots”. Njihovi kapaciteti su odavno prekoračeni. Oba prihvatna centra Moria i Kara Tepe na otoku Lesbos imaju primjerice 3.500 mjesta, ali u njima sada boravi 3.800 ljudi, izvještava grčki list Kathimerini. Grčke vlasti su u ponedjeljak saopćile da je u cijeloj Grčkoj trenutno privremeno registrirano 57.115 podnositelja zahtjeva za azil. U prvim mjesecima ove godine su grčke službe za pitanja azila okončale tek 588 postupaka. “Stvarni problem nije samo to da EU ne nudi dovoljno pomoći, već da postupci traju tako dugo. Problem su grčke službe za pitanja azila”, kaže jedan diplomata EU koji nije želio biti imenovan.

Ni novac zapravo ne može biti razlog. Upravo posljednjih sedmica su stavljeni na raspolaganje dodatni milioni za izgradnju grčkog azilantskog sistema od strane Europske komisije. Vlada još uvijek traži 2.500 novih službenika za ovo područje. Bude li Turska uskoro odbila prijem odbijenih podnositelja zahtjeva za azil to bi u prvom trenutku imalo malo konkretnih posljedica na licu mjesta. U EU međutim pretpostavljaju da bi to imalo psihološki utjecaj na izbjeglice i migrante koji trenutno čekaju u Turskoj. Oni bi se mogli osjećati ohrabreno da ipak krenu u pravcu Grčke, iako odatle ne mogu nastaviti put dalje prema Europi.

Tromo preseljenje unutar EU

Direktna preraspodjela “onih kojima je očito potrebna zaštita” iz Grčke u druge zemlje EU, u skladu sa onim kako to predviđa sporazum iz marta, odvija se tek djelimično. 2681 osoba je preseljena od ljeta prošle godine. Planirano je međutim bilo preseljenje skoro 12.000 osoba. I ovdje se stvari odvijaju vrlo sporo jer zemlje, koje trebaju primiti izbjeglice, odugovlače, a drugi razlog je proces izbora osoba, koje dolaze u obzir za preseljenje, koji je izrazito dugotrajan. Ovo navode službenici EU koji su upoznati sa ovim postupcima.

Načelnik glavnog grada otoka Kos je u jednom pismu upozorio grčku vladu na posljedice novog izbjegličkog vala. “To bi bila katastrofa za naše pokušaje da ograničimo gubitke u turizmu”, napisao je načelnik Giorgios Kyrtsis u pismu grčkom premijeru Alexisu Tsiprasu. Grčki ministar za izbjeglice Yiannis Mouzalas je u intervjuu “Bildu” već preventivno tražio plan u slučaju da Turska odustane od provedbe sporazuma o izbjeglicama. “Ne trebamo plan B”, odgovorila je na to glasnogovornica Europske komisije, Mina Andreeva. “Trebamo plan A, koji se prerađuje.”

Zdravstvene službe: Zatvoriti grčke prihvatne centre

Izbjeglice bi mogli uplašiti i uvjeti u privremenim prijemnim centrima u Grčkoj. Oni naime nisu u skladu sa međunarodnim standardima. To navode ne samo relevantne međunarodne nevladine organizacije, već i sama grčka vlada. Grčki centar za kontrolu od zaraznih bolesti (KEELPNO) obavio je pregled 16 privremenih prihvatnih centara počekom jula.
Zdravstvene službe su nakon toga predložile da svi budu zatvoreni. Oni, kako se navodi u izvještaju nadležne službe, zbog nedostatka higijene i opskrbe vodom, predstavljaju rizik za zdravlje za izbjeglice i stanovnike centara. “Vjerujemo da su prijemni centri došli u slijepu ulicu i da zbog javnog zdravstva trebaju biti zatvoreni”, rekao je zamjenik predsjednika KEELPNO-a, Andreas Benos, grčkom listu Kathimerini.

Situacija u Grčkoj bi se vjerojatno zaoštrila ukoliko Turska odustane od sporazuma o izbjeglicama kojeg je postigla sa EU. Ili bi stanje u Grčkoj i na zatvorenoj Balkanskoj ruti mogli biti dovoljno zastrašujući da migrante zadrže u Turskoj? To se pitaju ne samo službenici EU u Briselu. Jasnog odgovora nema.