Fajon: Lideri Zapadnog Balkana moraju se okrenuti putu ka EU

Cijeli region Zapadnog Balkana je dio Evrope i ima budućnost u Evropskoj uniji i zbog toga lideri Zapadnog Balkana trebaju da se okrenu prema putu ka EU, poručila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Tanja Fajon, članica delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom i zamjenica člana Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta.

On je to rekla u povodu disonantnih tonova koji se posljednjih dana i sedmica mogu čuti među državama u regiji Zapadnog Balkana.

“Pratim ove izjave koje su plašile građane Bosne i Hercegovine. Moja poruka bi uvijek bila da mi kao odgovorni političari u regionu treba da smirimo ljude, a ne da ih plašimo nekim nacionalističkim ili opasnim izjavama. Trebamo pokazati da smo odgovorni i spremni za to da obezbijedimo neki normalan život za građane. To očekuju od nas. Zbog toga bih ja očekivala od lidera u regionu da naprave nešto slično”, poručila je Fajon.

Istakla je da “nismo u najboljoj situaciji ni u EU, ni u regionu, jer imamo puno izazova kao što su ekonomska kriza, finansijska kriza, gubljenje radnih mjesta…”.

“U BiH puno mladih ljudi odlazi, jer nemaju neke vizije. Dakle, to sve je neki odraz da trebamo raditi više. Zbog toga lideri Zapadnog Balkana trebaju i u ovoj situaciji da se okrenu prema putu u EU, jer ćemo zajedno puno lakše rješavati sve izazove”, smatra Fajon.

Budućnost Zapadnog Balkana u EU

Naglašava kako mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu, ali i cijeloj Evropi ne smije biti ugrožen.

“Vjerujem da je moguć i mir i stabilnost u cijeloj Evropi. To nije nešto što je garancija svaki dan. Zato uvijek trebamo da se borimo da zadržimo ovaj mir i stabilnost i zbog toga imamo taj proces evropske integracije. Zbog toga je i bitno da imaju sve zemlje Zapadnog Balkana budućnost u EU. Danas možda izazovi su drugačiji nego 50-60 godina prije, ali vidimo i u regionu kada EU gubi kredibilitet zbog kriza da se tu jačaju različiti geopolitički interesi, bilo da kada su u pitanju Rusi, Kinezi, Arapi… Mislim da je Zapadni Balkan dio Evrope i da je budućnost zajednička”, poručila je Fajon.

Ona je govorila i o tome da li poruke iz Brisela da neće biti proširenja EU do 2025. obeshrabruju Zapadni Balkan za evropskim integracijama.

“Ja sam za što brži ulazak država Zapadnog Balkana u EU, ali naravno postoje neki standardi, neki procesi kroz koje svaka zemlja treba da ide. Ali, sa druge strane, sve te reforme koje radimo u regionu su bitne, prvo za bolji život ljudi. Ako je u pitanju možda sada ekonomska situacija, to je onda kako otvarati nova radna mjesta da bi ljudi ostali kod kuće. Naravno, potrebna je borba protiv kriminala, korupcije, potrebna je vladavina prava. Nužno je da se stvaraju uslovi za strane investicije i da se stvaraju uslovi za povjerenje u institucije, da se jača ekonomija i otvaraju radna mjesta. Zbog toga, to je proces ovih reformi”, smatra Fajon.

Ističe da “nije proces sam kraj, ulazak u EU, neko cijeli postupak reformi koje se provode”.

“Znam da je dug proces, znam da je teško sa jedne i sa druge strane. Ali uvjerena sam da će promijeniti život ljudi nabolje. I to trebamo imati u mislima”, navodi Fajon.

Sa zamjenicom člana Posebnog odbora Evropskog parlamenta za borbu protiv terorizma razgovaralili smo i o tome da li je Zapadni Balkan, posebno BiH, prijetnja od terorizma, kako se na to u posljednje vrijeme upućuje, prvenstveno iz Hrvatske.

“Ja čujem iste priče. Sa druge strane, isto postavljam pitanja gdje su kredibilni brojevi, što se u principu dešava? Ja mislim da moramo biti jako osjetljivi oko ovog pitanja, da ne širimo nešto što bi možda napravilo negativnu atmosferu. Treba vidjeti koliko je istina nešto što se dešava, sa radikalizacijom mladih, jer nemaju neke vizije šta da rade, šta se dešava sa stranim borcima koji se vraćaju u region, isto ,pitanja oko bezbjednosti u regionu. To su sve pitanja kojima se ozbiljno bavimo, isto tako, i u EU, a trebamo pratiti i u regionu”, navodi Fajon.

Zbog toga, kaže, postoji već saradnja u regionu svih koji mogu raditi zajedno za stvaranje bezbjedne zajednice.

“I to ne samo u regionu, već da kao takvi jačamo borbu protiv kriminala, za bezbjednost granica, borbu protiv terorizma zajedno. To mislim da je naš zajednički prioritet, ne samo na Zapadnom Balkanu nego zajedno u Evropi”, stava je Fajon.

Beograd i Priština moraju sarađivati na dobrobit građana

Kada se govori o saradnji, interesiralo nas je da li bi Hrvatska više trebala da sarađuje sa zemljama Zapadnog Balkana kako bi pomogla da uđu u EU, posebno sa BiH i Srbijom, gdje se i dalje uočava veliki broj problema.

“Moje iskustvo je da mi nismo toliko dobri susjedi koliko obećavamo da ćemo da budemo. Jer, ako gledam priču oko našeg iskustva Slovenija – Hrvatska, tu je otvorena granica, otvorena druga pitanja… Uvijek se nekako na kraju desi da neki nacionalistički interesi su oni koji su prvi. Ja bih željela da Hrvatska koja je do BiH bi naravno bila ona koja sa svojim iskustvom i u proširenju prema EU pruži neku ruku, da ne otvara nova pitanja nego da učini sve što je moguće da BiH što prije uđe u EU. To bih očekivala od Hrvatske”, smatra Fajon.

Dodaje da u regionu svi zajedno imaju puno otvorenih pitanja samo oko granica te da će to sigurno biti ozbiljna prepreka kada će neka zemlja u regionu tražiti ulazak u EU.

“Jer, iskustvo iz priče Slovenije i Hrvatske je takvo da nijedna nova zemlja neće ući u EU bez rješavanja otvorenih pitanja, dakle, prije ulaska u EU. Mi trebamo imati iskrene napore da paralelno sa procesom proširenja rješavamo ta bilateralna otvorena pitanja”, navodi Fajon.

Jedno od otvorenih pitanja u regionu o kojem je govorila zastupnica u Evropskom parlamentu je svakako i ono Beograda i Prištine. Fajon je govorila o tome na koji način smiriti tenzije između dvije države i kako riješiti da i Kosovo i Srbija idu zajednički ka EU.

“To će se desiti sigurno sa razumnom politikom, koja je iskrena, koja želi da svim ljudima obezbjeđuje neki dostojan život i sa jedne i sa druge strane. To je i u interesu Beograda i Prištine, da nekako u tom dijalogu ispune uslove, da svi ljudi mogu da žive normalno. I ja se nadam da će taj dijalog Beograda i Prištine što je moguće bolje, u pozitivnom atmosferi, krenuti dalje. Sve neke druge opasne izjave, odnosno kada političari nešto dogovore u Briselu, a onda se vraćaju kući pa tamo rade nešto drugo, nisu korisne. Tako da se nadam da će taj dijalog krenuti normalno dalje i poboljšavati život ljudi”, navela je Fajon.

Makedonija uskoro u NATO-u

Zastupnica u Evropskom parlamentu je govorila i o Makedoniji, posebno nakon izbora nove Vlade u smislu promjena, odnosno da li se zemlja kreće brže ka europskim procesima.

“Kao neko ko vjeruje u socijalnu, otvorenu, naprednu državu, ja vidim pozitivne pomake u Makedoniji. Sa novom Vladom koja obećava sada ima puno promjena i u borbi protiv kriminala, korupcije, radi se na jačanju tužilaštva, sudstva i vladavine prava. Očekujem da ćemo imati pozitivne rezultate. Isto tako i kada je u pitanju spor sa Grčkom oko pitanja imena. Naravno da ljudi očekuju promjene u Makedoniji nabolje. Dakle, u tom slučaju vidim pozitivne promjene u Makedoniji”, navodi Fajon.

Ona ističe da su te promjene podržali ljudi koji su i pokazali da su proevropski i da žele taj evropski put Makedonije.

“Makedonija će skoro postati članica NATO-a. Dakle, mislim da je sada neka pozitivna atmosfera u državi. Nadam se da će to i političari zajedno sa društvom iskoristiti”, kaže Fajon.

Sa zastupnicom Evropskog parlamenta razgovarali smo i o nedavnoj odluci entiteta u BiH Republike Srpske o proglašenju vojne neutralnosti, je li to u suprotnosti sa interesima BiH i ima li evropskog bez NATO puta.

“To je odluka svake države i ljudi koji žive u njoj. U Sloveniji smo imali referendum o tome da li želimo ući u NATO. Bio je pozitivan odgovor, manje nego oko ulaska EU. Nisam u poziciji da bih dala preporuku što je dobro za BiH. To je odluka onih koji žive tu. Ali, da spomenem nedavne zaključke ministara EU u Briselu da samo jedna zemlja BiH, kao cjelina, kao zajednička država, može da krene naprijed prema euroatlanskim integracijama”, ističe Fajon.

Nove podjele među građanima BiH nikome ne koriste

Ona je govorila i o tome smije li se u BiH dopustiti da ukoliko ne dođe do izmjene Izbornog zakona BiH u skladu sa provedbom odluke Ustavnog suda BiH bude dovedena u pitanje implementacija izbornih rezultata 2018. godine.

“Bili smo već u ovoj poziciji nekoliko godina prije. Ako se sjećamo, uvijek dolazi u pitanje promjena Izbornog zakona BiH pred izbore. Sigurno, po mom mišljenju, to je nešto što je nužno za neke normalne, otvorene, poštene, demokratske izbore. Nadam se da ćemo biti svjesni i priča da će se te promjene desiti. Ako neće svi imati normalne pozicije za izbore onda će, naravno, u pitanju biti demokratija, ali to je teško pitanje. Zbog toga bih ja samo naglasila da su promjene oko Izbornog zakona BiH potrebne”, navela je Fajon.

Govorila je i o tome jesu li prijedlozi da se izbor kandidata ograniči, da samo jedan narod može birati svoje predstavnike, korak unazad i uvod u nove podjele i šta u demokratiji, zapravo, znače ta ograničavanja.

“Znači vrlo loše. Ja mislim da ne smijemo ograničavati građane da glasaju za bilo koga. Oni imaju pravo da glasaju za koga žele. Razgovarali smo baš ovih dana u Sarajevu kako BiH funkcioniše. Sve te ograde koje već postoje i ako ih uvedemo dalje i dalje podijelimo to, kakav će tu biti život, kako će ljudi tu živjeti”, upitala je Fajon.

Ona navodi da u BiH već ima 13 ustava, 13 vlada, 160 ministara, budžet koji ide u javnu administraciju više od 50 posto.

“To su neobično visoki troškovi, neefikasna država je što mene brine. Željela bih da se nađe neko rješenje i za to. U svakom slučaju, sve dodatne podjele između građana neće nikome koristiti. Zbog toga ja iskreno vjerujem da put u EU za sve zemlje u regionu je taj put koji je pravi. U ovom momentu isto tako treba da padaju neke granice koje nisu samo na zemljovidu, nego i u glavama ljudi. To mislim da je naša perspektiva za koju se borimo”, kaže Fajon.

Važno predati odgovore na Upitnik do kraja godine

Govorila je i o tome koliko je važno da BiH implementira presudu Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić-Finci koja rješava brojna pitanja.

“Mi smo se godinama u Briselu borili da se ta presuda što je brže moguće provede. Možda u nekom momentu bio je osjećaj da se previše fokusiramo na ovo i ne radimo ništa drugo. Imali smo onda inicijativu Francuske i Njemačke oko ekonomsko-socijalnih reformi što je bilo isto tako važno. Ali, bez vladavine prava, bez nekih uslova za dobre strane investicije, za zdravu ekonomiju, nećemo tu napraviti neki pozitivan korak. Ja mislim da trebamo raditi paralelno sve i ova presuda je potrebna”, poručila je Fajon.

Osvrnula se i na to koliko je za BiH važan kandidacijski status s obzirom da je jedina na Zapadnom Balkanu, izuzev Kosova, koja nema taj status, te da li se može u ovakvom političkom ozračju na njega računati.

“Za BiH je bitno da do kraja ove godine ispuni Upitnik, da nastavi sa Reformskom agendom i da pokaže da je kredibilna zamlja kada je u pitanju proces proširenja. Imali smo u prošlosti nekoliko pozitivnih momenata u BiH. Ja se nadam da ćemo vidjeti i rezultate do kraja ove godine. Jer se inače bojim da će BiH izgubiti ovu priliku koja se sada nekako osjeća u EU, odnosno da bi BiH opet otišla neki korak natrag. Zbog toga je bitno da sada, a znam da je predizborna kampanja, da političari svejedno učine sve da se i taj proces sa Upitnikom, Reformskom agendom nastavi”, poručila je Tanja Fajon.