Evropa upozorava: Balkanska ruta je i dalje veliki problem

U utorak je oko 300 izbjeglica iz središta Beograda krenulo pješice prema Mađarskoj u znak prosvjeda što im ta zemlja onemogućava prolazak prema zapadnoj Europi. Mediji su prenosili da se ta skupina u parku kod autobusne stanice u Beogradu sukobila sa drugom skupinom izbjeglica koji nisu htjeli sudjelovati u prosvjedima. Iz Beograda su ispraćeni s policijskom pratnjom i medijskim napisima poput: Migranti protutnjali kroz Beograd”, „Migranti koče izgradnju Beograda na vodi”, „Anarhisti pokrenuli migrante iz Beograda”…

Predsjednik Tomislav Nikolić ponovio je da Srbija ne smije biti karantena za migrante i založio se za zatvaranje granice. Sve u svemu, ni traga od one prošlogodišnje gostoljubivosti kada se premijer Aleksandar Vučić demonstrativno fotografirao s izbjeglicama i obećavao da Srbija nikada neće biti kao Mađarska.

U toj atmosferi predstavnici deset gradova i općina iz pet država koje se nalaze na takozvanoj Balkanskoj ruti prema  Europskoj uniji sastali su se u Beogradu na konferenciji „Migracija, raseljavanje i vitalnost zajednice” kako bi unaprijedili koordinaciju i razmijenili iskustva. Uglavnom ističu da je toliki priliv izbjeglica veliki pritisak na infrastrukturu i njihovu blagajnu.

Najviše trpe siromašne općine

Migracije su povećale pritisak na javne usluge poput zdravstva, obrazovanja, komunalnih usluga, a sve to ugrožava i same lokalne zajednice i njihov održivi razvoj, kažu oni. Prema procjenama UNHCR-a, od zemalja Balkana najugroženije su Srbija i Makedonija, a samo tom, glavnom rutom preko Balkana, tijekom 2015. prošlo je preko 900.000 izbjeglica.

Ivan Bošnjak, državni tajnik u Ministarstvu javne uprave i lokalne samouprave u Srbiji podsjeća na činjenicu da su migracijama najviše pogođene male i granične općine u Srbiji koje su ujedno i najsiromašnije. Obzirom da se u Srbiji promijenio sustav financiranja lokalnih zajednica, one će u slijedećem razdoblju periodu imati razmjerno manje sredstava na raspolaganju, što će samo dodatno pojačati pritisak na te općine. Međutim, Bošnjak napominje da su usprkos svemu te sredine pokazale i izdržljivost i gostoljubivost i to u situaciji kada je Srbijom prolazilo i do 10.000 ljudi dnevno.

Nenad Ivanišević, državni tajnik u Ministarstvu za rad i socijalna pitanja, upozorava da Balkanska ruta nije zatvorena, i da je kroz Srbiju ove godine prošlo oko 100.000 migranata. Trenutno u Srbiji boravi oko 7.000 ljudi, kaže Ivanišević. Od tog broja, malo je došljaka iz Sirije, a mnogo više iz Afganistana, Pakistana i Maroka. Srbija čini sve što može da nitko ne osjeti teret te krize, ali zato traži i pomoć kako ne bi bila prisiljena promijeniti svoju politiku prema migrantskoj krizi.

„Pohvale nisu dovoljne “

Glavni grad Srbije Beograd je također na udaru, naglasio je zamjenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović. „Čini mi se da su Beograd, ali i čitava Srbija, pokazali veliku otpornost. Mi znamo što je izbjeglička kriza”, kaže Mladenović, „jer je Srbija već bila suočena sa velikim brojem izbjeglica tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Možda smo se upravo zbog toga i nešto bolje snašli u migrantskoj krizi.”

Zamjenik gradonačelnika navodi da kroz Beograd svakodnevno prođe između 1.500 i 4.000 ljudi, da se oni uglavnom smještaju u gradske parkove i da su veliki resursi potrebni za njihovu zdravstvenu i drugu skrb. Svaki dan je zato 60 ljudi radilo u tri smjene, sa desetak vozila i svakog dana je iza tih ljudi iz centra grada odvoženo osam kamiona smeća. Kako bi se spriječilo okupljanje ljudi po parkovima, otvoren je i izbjeglički centar u Krnjači. On međutim prima najviše 1.000 ljudi i stalno je pun. Grad Beograd je sve to plaćao iz svog proračuna i Mladenović zato apelira na financijsku pomoć. Osobito kad je riječ o zdravstvenoj skrbi i komunalnim uslugama, jer kako kaže; „tapšanje po ramenu nije dovoljno”.

Andreja Mladenović za DW kaže kako je značajan dio zdravstvenih kapaciteta Beograda bio usmjeren za potrebe migranata, a slično je i sa raznim drugim službama. A to su bili ozbiljni troškovi. „Mi pravo zbog toga sad ustrajemo na smještanje izbjeglica u Krnjači jer ubuduće želimo izbjeći takvo okupljanje na otvorenom (u parkovima). Zato i apeliramo na pomoć kako bi se spriječilo da se u lokalnim zajednicama zbog svega toga stvori otpor prema migrantima jer jednostavno dio redovnih usluga koje su namijenjene građanima, moraju biti usmjerene za zbrinjavanje migranata. To ne smijemo dozvoliti, ali isto tako moram reći i da su naši resursi pri kraju.”