EP: Migranti i pristupanje Turske EU ne smiju biti povezani

Saradnja Evropske unije i Turske u migrantskoj krizi ne smije biti povezano s turskim pristupanjem Evropskoj uniji, poručio je u rezoluciji Evropski parlament.

U rezoluciji o napretku Turske, usvojenoj u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, Parlament pohvaljuje Tursku što je zbrinula velik broj izbjeglica i ističe da je ona i dalje “ključni strateški partner za EU”, ali isto tako poziva na daljnji napredak kad je riječ o vladavini prava i temeljnim vrijednostima te “strukturirani i češći politički dijalog o ključnim temama”, prenosi Hina.

“Ritam reformi u Turskoj općenito se nije usporio, ali u nekim ključnim područjima, kao što su sloboda izražavanja i neovisnost pravosuđa, postoji nazadovanje, što posebno zabrinjava”, kazala je izvjestiteljica za Tursku Kati Piri (S&D, Nizozemska).

U ovom izvještaju “također izražavamo zabrinutost zbog eskalacije nasilja u jugoistočnoj Turskoj, što je potaknulo gotovo 400.000 ljudi da napuste svoje domove”, dodala je.

“Outsourcing izbjegličke krize u Tursku nije vjerodostojno dugoročno rješenje problema”, upozoravaju zastupnici, pozivajući na uspostavu “sigurnih i zakonitih ruta za izbjeglice”.

Smatraju da plan dogovoren s EU-om za rješavanje migrantske krize treba odmah provesti, ali samo kao “dio sveobuhvatnog programa saradnje koji se temelji na podjeli odgovornosti, obavezama za obje strane i njihovom ispunjavanju”.

“Saradnja EU-a i Turske u pogledu migracije ne smije biti povezana s kalendarom, sadržajem i uvjetovanošću pregovaračkog procesa”, ističu zastupnici.

Turska je počela pregovore o pristupanju EU-u 2005. Do sada je otvoreno 14 poglavlja od 33, a samo jedno je privremeno zatvoreno. Evropska unije je u decembru 2006. odlučila da neće otvoriti pregovore u osam poglavlja i da neće zatvoriti nijedno poglavlje dok Turska ne normalizira odnose s Ciprom.

“Samo političko rješenje sirijske krize može osigurati trajan odgovor na humanitarnu krizu”, kaže se u neobvezujućoj rezoluciji.

Po dogovoru postignutom u martu, Turska treba primiti sve migrante i izbjeglice koji ilegalno stignu u Grčku, uključujući Sirijce, a zauzvrat će dobiti veću finansijsku pomoć, brže će joj se ukinuti vize i ubrzat će se pregovori o pristupanju EU-u.

Zastupnici pozivaju Tursku da poduzme mjere protiv svih oblika zastrašivanja novinara, osuđuju nasilno i nezakonito preuzimanje nekoliko listova uključujući nedavno Zaman i upozoravaju na ozbiljno nazadovanje u zadnje dvije godine kad je riječ o slobodi govora, izražavanja i mišljenja, uključujući na internetu.

Turska je na 149. mjestu među 180 zemalja svijeta po indeksu slobode medija Reportera bez granica.

Turska, i po vlastitom priznanju, ima najviše novinara u zatvoru u svijetu, navodi Hina.

U rezoluciji se izražava zabrinutost i zbog “sve autoritarnijih sklonosti” turskih čelnika i ističe da bi ustavna reforma trebala ići u smjeru razvoja u “sekularno, pluralističko, uključivo i tolerantno društvo”.

Zastupnici pozivaju Tursku na jačanje reformi u području pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti.

Rezolucija poziva također na trenutni prekid vatre na jugoistoku Turske i nastavak mirovnog procesa s Kurdima.

Radnička stranka Kurdistana (PKK), koju EU smatra terorističkom organizacijom, trebala bi položiti oružje, odustati od terorističkih taktika i izražavati svoje zahtjeve na miran i zakonit način, poručuje EP.

Zastupnici pozivaju Tursku da uloži veće napore kako bi se zaustavilo slanje boraca, novca i oružja Islamskoj državi preko njene teritorije.

Izražavaju pritom zabrinutost da turske vlasti možda i nisu poduzele sve moguće mjere kako bi zaustavile i spriječile djelovanje Islamske države, posebno kad je riječ o krijumčarenju nafte preko turskih granica.

Rezolucija pozdravlja znatan napredak u pregovorima o ujedinjenju Cipra.

Zastupnici izražavaju podršku preoblikovanju Cipra u “federaciju dviju zajednica, dviju zona koje će biti politički ravnopravne i pružati jednake prilike svojim građanima”.

Pozivaju obje strane da provedu sve dogovorene mjere bez odgađanja, ističući da je ciparsko pitanje važno za razvoj odnosa Turske i EU-a.
Turski ministar za evropska pitanja Volkan Bozkir rekao je, govoreći u Beču, da turska vlada izvještaj smatra “nevažećim” i da će ga vratiti Evropskom parlamentu.

Naglasio je da je Ankara posebno nezadovoljna što izvještaj ponovno spominje genocid nad Armencima u Osmanskom carstvu 1915. godine.

“Uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. aprila 2015. u povodu stote godišnjice armenskog genocida, (….) Parlament poziva Tursku i Armeniju da nastave s normalizacijom odnosa bezuvjetnom uspostavom diplomatskih odnosa i poziva na otvaranje tursko-armenske granice, što bi moglo dovesti do poboljšanja odnosa, s posebnim naglaskom na prekograničnu suradnju i ekonomsku integraciju”, kaže se u rezoluciji.

Turska priznaje da su u sukobima s vojnicima Osmanskog Carstva tada stradali mnogi Armenci, ali negira da su ubijene stotine hiljada ljudi i da je to bio genocid.

“Ponosimo se što u Turskoj imamo slobodu govora i medija”, istaknuo je Bozkir.

Povjerenik Vijeća Evrope za ljudska prava izrazio je također u četvrtak zabrinutost zbog situacije na jugoistoku Turske.

“Poštivanje ljudskih prava pogoršava se zadnjih mjeseci alarmantnom brzinom u kontekstu turske borbe protiv terorizma”, rekao je povjerenik Nils Muiznieks novinarima u Ankari, nakon posjeta Diyarbakiru, najvećem gradu na jugoistoku Turske.