Državljani zapadnog Balkana neće moći računati na azil u EU
U sklopu paketa mjera koji će Evropska komisija predložiti u vezi s izbjegličkom krizom sve zemlje zapadnog Balkana i Turske bit će stavljene na popis sigurnih zemalja, što znači da njihovi građani ne mogu računati na dobivanje azila u EU-u, doznaje se iz izvora Komisije.
Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker trebao bi u srijedu u Evropskom parlamentu predstaviti paket mjera koji uključuje dopunu popisa sigurnih zemalja i kvote za raspodjelu 120.000 izbjeglica po zemljama članicama koje se trenutačno nalaze u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj.
Na popisu bi se trebale naći sve zemlje zapadnog Balkana – BiH, Srbija, Kosovo, Crna Gora, Makedonija i Albanija te Turska. Za građane tih zemalja predviđa se ubrzan postupak razmatranja njihovih zahtjeva za azilom i brza deportacija većine njih u domovine.
Prema novom nacrtu prijedloga Evropske komisije za raspodjelu 120.000 izbjeglica iz Grčke, Mađarske i Italije, Hrvatska bi ih trebala
primiti 1064.
Hrvatska bi iz Italije od ukupno 15.600 izbjeglica prihvatila njih 138, iz Grčke od 50.400 izbjeglica njih 447 te iz Mađarske od 54.000
Hrvatska bi trebala primiti 479. To je 1064 ljudi, puno manje od oko tri tisuće, broja koji je zadnjih dana kružio medijima.
Hrvatska po ovom nacrtu treba primiti 0,89 posto od broja izbjeglica u tri zemlje koje su suočene s najvećim izbjegličkim teretom.
Komisija je koristila četiri kriterija za raspodjelu izbjeglica – broj stanovnika, visina BDP-a, prosječan broj tražitelja azila na milion stanovnika u razdoblju 2010-2014., te stopa nezaposlenosti.
Najveći teret trebale bi podnijeti Njemačka, koja treba primiti 31.443 izbjeglice, što je nešto više od 26 posto od 120.000 izbjeglica, zatim Francuska 22.031, što je 20,3 posto. Slijedi Španija koja bi trebala primiti 14.931, zatim Poljska 9.287, Nizozemska 7.214, Rumunjska 6.646 izbjeglica, Belgija 4.564.
Na popisu nema Velike Britanije, Danske i Irske koje ne sudjeluju u zajedničkoj politici azila.
Hrvatska je u julu donijela odluku o prihvatu 550 ljudi od 40.000 izbjeglica koji se nalaze u Italiji i Grčkoj.
Riječ je o prvoj raspodjeli izbjeglica kako bi se olakšao teret Grčkoj i Italiji, koje su tada bile najviše izložene prilivu izbjeglica. Sada se njima pridružila i Mađarska nakon što je u velikoj mjeri promijenjena ruta dolaska i izbjeglice umjesto preko Sredozemlja sve češće dolaze u EU preko zapadnog Balkana.
Zemlje članice još se nisu dogovorile ni oko raspodjele tih prvih 40 hiljada hiljada izbjeglica. U julu su dogovorile raspodjelu 32.000 ljudi.
Među članicama EU-a u julu nije bilo suglasnosti oko obavezujućih kvota. U međuvremenu u EU su stigli deseci hiljada novih izbjeglica i sada Komisija namjerava ponovno predložiti kvote, a za to ima potporu Njemačke i Francuske.
