Dilberović: Na pitanja odgovoriti kvalitetno

To što će Evropska komisija pripremiti mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji i u tu svrhu nam poslati Upitnik znači priznanje napora i pomaka u procesu integriranja u posljednjih 18 mjeseci – kazao je u intervjuu za Fenu direktor Direkcije za evropske integracije Edin Dilberović.

Po njegovim riječima, taj upitnik je sredstvo kojim će se Evropska komisija poslužiti da u mišljenju procijeni u kojoj je mjeri država koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU spremna da ispuni kriterije za članstvo.

Navodi da su odgovori na Upitnik svojevrstan sistematski pregled u procesu integriranja.

– Oni daju kompletan uvid u politički, pravni, društveni, ekonomski i administrativni sistem države koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU. Odgovori su najvažniji, ali ne i jedini izvor informacija kojima se Evropska komisija služi u pripremi mišljenja o zahtjevu za članstvo. Ključni dio ovog mišljenja je preporuka Vijeću EU da dodijeli status kandidata državi koja je podnijela zahtjev – kazao je Dilberović.

Istaknuo je da je iz tog razloga od iznimne važnosti da odgovori budu kvalitetno pripremljeni, odnosno da o oblasti na koju se odnose ponude preciznu sliku stanja.

Dilberović napominje da tačan broj pitanja nije unaprijed poznat i razlikovao se i u upitnicima susjednih država. Makedonija i Hrvatska su imale više od četiri hiljade pitanja, dok su Srbija i Crna Gora dobile nešto više od dvije hiljade. Međutim broj, sam po sebi, ne govori mnogo, jer i s više i s manje pitanja svrha Upitnika je ista, a to je procijeniti spremnost BiH da ispuni kriterije za članstvo.

Pitanja su, kaže Dilberović, strukturirana prema političkom i ekonomskom kriteriju za članstvo te evropskim standardima. Samo neke od oblasti koje tretira su: slobodno kretanje robe, radnika i kapitala, javne nabavke, konkurencija, finansijske usluge, poljoprivreda, sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo, energija, oporezivanje, socijalna politika, transport i slično.

– Rok za odgovaranje na ovaj upitnik sugerisat će Evropska komisija prilikom njegovog uručivanja i mogao bi biti oko šest mjeseci. Tu se posao, međutim, ne završava – naglašava direktor Direkcije za evropske integracije.

Nakon što analizira odgovore, Evropska komisija može dostaviti dodatna pitanja. Svrha tih dodatnih pitanja jeste da pojasne dostavljene odgovore ili da pruže informacije o novim spoznajama.

Dilberović ističe da su sve države u regionu dobijale od 200 do 600 dodatnih pitanja, pa je izvjesno da će to biti slučaj i s BiH.

Po njegovim riječima, Direkcija za evropske integracije je obavila metodološke pripreme da bi institucije koje će davati odgovore što spremnije dočekale ovaj zadatak.

– Direkcija je napravila listu s oko 2.500 potencijalnih pitanja na temelju analize upitnika susjednih država. Lista je proslijeđena institucijama na svim nivoima, a dostupna je i najširoj javnosti na web stranici Direkcije. Sačinjen je i spisak potencijalnih propisa koje će uz odgovore trebati dostaviti Evropskoj komisiji – pojašnjava Dilberović.

Kaže da su pripremljene smjernice za davanje odgovora da bi oni bili metodološki ujednačeni i jasni, a sav posao imat će informatičku i prevodilačku podršku.

Direkcija je u oktobru održala konferencije u vezi s Upitnikom u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Brčkom. Oko 600 učesnika imalo je priliku da sagleda o kom se obimu posla radi, a dobili su i informacije o metodologiji i alatima važnim za uspjeh ovog posla.

Dilberović najavljuje da će nakon uručivanja Upitnika, Direkcija organizirati novu konferenciju, te do kraja godine i seriju od tridesetak sastanaka za predstavnike institucija na svim nivoima koje će u ovom poslu učestvovati.

– Odgovaranje na ovaj upitnik Evropske komisije je bez ikakve sumnje najsloženiji posao u procesu intergisanja. Radi se o obimnom zadatku u kojem je mnogo učesnika, a malo vremena. Sve države regiona ovo mogu da potvrde. Cjelokupna uprava, odnosno sve ustavno nadležne institucije će biti angažovane u pripremi odgovora, no BiH u ovaj posao ne ulazi bez iskustva – ističe Dilberović.

Podsjeća da su još 2012. godine institucije, u saradnji i u zadatom roku, odgovorile na svojevrsne probne upitnike u oblasti javnih nabavki i okoliša. Također, BiH je odgovarala na upitnik Evropske komisije u oblasti zdravlja krompira, kao i na tehnička pitanja u okviru strukturiranog dijaloga.

– Odgovaranje na Upitnik će sasvim logično, biti i učenje u hodu, a u svemu su iskustva susjednih država vrlo dragocjena – smatra Dilberović.

Upitan gdje vidi moguće probleme prilikom ispunjavanja ovog upitnika, Dilberović odgovara da, s obzirom na izreku „ko probleme očekuje probleme i dobije“, ne pristupa ovom zadatku s negativnim nabojem.

Kaže da je svjestan da se institucionalni resursi razlikuju, odnosno da nisu ujednačeni, ali i činjenice da institucije u BiH nisu ništa manje sposobne za ovaj zadatak nego što su bile one u susjedstvu.

Po njegovim riječima, jedan od najvećih izazova bit će prevesti odgovore kao i hiljade stranica teksta prateće dokumentacije koja odgovore potkrepljuje, na engleski jezik.

Dilberović naglašava da na pitanja treba odgovoriti kvalitetno i jednim glasom, a u narednih pola godine ovaj zadatak treba biti isključivi prioritet svih institucija. Sve izvan tog okvira je odvlačenje pažnje i dragocjenog vremena.

– Na temelju odgovora koje BiH dostavi, uključujući i one na dopunska pitanja, Evropska komisija će izraditi mišljenje o zahtjevu za članstvo. Na temelju tog mišljenja će Vijeće EU, te Evropsko vijeće u konačnici odlučivati o dodjeli kandidatskog statusa BiH – zaključio je u razgovoru za Fenu direktor Direkcije za evropske integracije Edin Dilberović.

Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn će 9. decembra predati predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću Upitnik Evropske komisije.

Upitnik Evropske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo je analitički instrument politike proširenja EU koji Evropska komisija koristi da bi ocijenila spremnost države koja je podnijela zahtjev za članstvo da stekne status kandidata i otvori pregovore o pristupanju s EU, o čemu najzad odlučuje Vijeće EU i Evropsko vijeće.