Zvizdić u Strasbourgu: Sve članice Vijeća Evrope da prihvate izbjeglice

 Predsjedavanje Bosne i Hercegovine Komitetom ministara Vijeća Evrope je prilika da naglasimo veliki napredak koji je region jugoistočne Evrope ostvario u posljednje dvije decenije tokom kojih je u potpunosti ostao privržen kontinuiranim i konzistentnim naporima u dosezanju evropskih standarda, istakao je Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine tokom današnjeg obraćanja zastupnicima Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u Strasbourgu, javlja Anadolu Agency (AA).

“Kao što znate, put Bosne i Hercegovine ka evropskim integracijama je u različitim periodima bio opterećen različitim problemima, pa i dugogodišnjim zastojima, ali evropsko opredjeljenje bosanskohercegovačkog društva nikada nije bilo dovedeno u pitanje. I upravo tu činjenicu, taj osjećaj većine građana Bosne i Hercegovine da de facto pripadamo Evropi i da evropski put BiH nema alternativu, želim posebno podcrtati, jer to pokazuje naše jasno određenje i spremnost da realiziramo sve obaveze koje na vrlo kompleksnom i zahtjevnom putu EU integracija stoje pred nama”, naveo je Zvizdić.

On je naglasio da je BiH preuzela predsjedavanje Komitetom ministara Vijeća Evrope znajući da će to biti dodatni stimulans u ostvarenju daljeg i ubrzanog procesa evropskih integracija dodavši kako su se “naša očekivanja u pogledu značaja predsjedavanja i dobivene podrške za Bosnu i Hercegovinu ispunila u potpunosti, jer smo postali dio najznačajnijih evropskih i međunarodnih tokova i procesa, ali ovaj put, za razliku od nekih prošlih vremena, u ulozi subjekta i kredibilnog partnera, pa i pokretača pozitivnih procesa na planu regionalne i međunarodne saradnje”.

BiH prevladala zastoje na putu ka EU

Uz sve probleme sa kojima se suočava BiH, rekao je Zvizdić, dobra atmosfera, obilježena pozitivnom političkom voljom prisutna je u BiH još od posljednjih općih izbora, što je dalo dodatni podstrek i evropskim i ekonomskim procesima u Bosni i Hercegovini.

“Sa velikim zadovoljstvom mogu kazati da su zastoji na evropskom putu kojima smo svjedočili posljednjih godina prevladani i da smo značajno dinamizirali procese EU integracija sa osnovnim ciljem da što prije dosegnemo aktuelne statuse zemalja u regionu”, istakao je Zvizdić.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH informirao je zastupnike PS VE, kako je istakao, o nekim bitnim događajima i pokazateljima koji govore u prilog postojanju pozitivne političke volje i spremnosti na postizanje unutrašnjeg dogovora i ubrzanog usvajanja niza strategija i zakona kojima je unaprijeđen evropski put i ojačan ekonomski i pravno-regulatorni okvir.

Kao prvu pozitivnu informaciju naveo je njemačko-britansku inicijativu koja je uslijedila nakon općih izbora u oktobru 2014, kojom je definiran novi pristup za BiH što je omogućilo pokretanje brojnih političkih, ekonomskih i socijalnih reformi u cilju dostizanja standarda upravljanja i održivog razvoja zemalja članica EU.

“Početkom 2015, Predsjedništvo BiH i Parlamentarna Skupština BiH, kao i lideri svih političkih partija u BiH su usvojili i potpisali Izjavu o evropskoj opredijeljenosti i neophodnim reformama BiH na putu ka Evropskoj uniji kojom su se sve institucije u BiH, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, obavezale da će u svoje programe rada uključiti sve reforme neophodne za napredak BiH u procesu pridruživanja EU. Od 1. juna 2015. je sedam godina poslije potpisivanja, stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojim je uspostavljeno blisko partnerstvo između EU i BiH”, rekao je Zvizdić.

Istakao je da je usvojena i ekonomska reformska agenda BiH za period 2015.-2018. kojom su definisane brojne reformske mjere u oblasti javnih finansija, poslovne klime, tržišta rada, reforme socijalne zaštite, vladavine prava i reforme javne uprave, kao i brojni drugi važni dokumenti.

Kredibilna provedba navedenih, ali i brojnih drugih dokumenata i mjera, ocijenio je Zvizdić, već je počela davati pozitivne rezultate tako da su svi vitalni ekonomski parametri u BiH u blagom porastu.

“Na tržištu rada se nastavlja povećavati broj zaposlenih osoba i veći je za 1,8 posto u odnosu na isti period prošle godine, fizički obim industrijske proizvodnje je povećan za dva posto u odnosu na isti period 2014, ostvareni bruto prihodi od indirektnih poreza su povećani za 4,2 posto u odnosu na isti period prošle godine, a povećan je izvoz u odnosu na isti period prošle godine za 4,4 posto, pokrivenost uvoza izvozom je povećana za 2,58 posto, dok je trgovinski deficit smanjen za 5,54 posto u odnosu na isti period prošle godine. U prvih šest mjeseci 2015. povećan je broj turista za 25,7 posto i broj noćenja za 27,2 posto u odnosu na isti period 2014.”, naveo je Zvizdić.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH naglasio je da je višestruko porastao izvoz mesa, a isto se očekuje i poslije uspješno ispunjenih uvjeta za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU. Istovremeno, konstantan rast proizvodnje i izvoza, naveo je, bilježe i industrija namještaja kao i metalna industrija.

“I pored ovakvih pozitivnih trendova i dalje smo suočeni sa problemima koji svoje izvorište imaju u vrlo složenom političkom ustrojstvu i komplikovanim i dugim procedurama postizanja konsenzusa o brojnim pitanjima suštinski važnim za realizaciju naših ključnih prioriteta, a to su: dalji put ka EU integracijama, ekonomski razvoj i vladavina prava. Pred nama je još puno obaveza koje će trebati realizirati u vrlo kondezovanom vremenskom periodu, ali uvjeravam vas u našu potpunu opredijeljenost za provedbu reformi i spremnost da savladamo sve prepreke koje će nam se naći na tom zahtijevnom putu”, zaključio je Zvizdić.

Istakao je da EU integracije, ekonomski rast i zapošljavanje, vladavina prava i borba protiv korupcije i svih oblika ekstremizma nemaju alternativu, i jesu i biće ključne smjernice rada Vijeća ministara i svih institucija BIH u mandatnom periodu.

“Kao predstavnik države koja je u svojoj neposrednoj prošlosti iskusila progone, ubijanja i razaranja želim da podijelim sa vama svoje razmišljanje o trenutačnim dogadjanjima u Evropi, s nadom da ću sadržajno obogatiti vašu debatu o temi migranata i možda otvoriti neke nove poglede o pitanju migranata i izbjeglica koji, bježeći od barbarizma pokušavaju naći sigurno utočište”, rekao je Zvizdić.

Umjesto mira i prosperiteta, razarajući sukobi

Podsjetio je na ustanke u arapskim zemljama prije četiri godine koji su iz temelja poljuljali taj dio svijeta.

“Ti ustanci, kolokvijalno nazvani ‘arapsko proljeće’ kao aluzija na popularne demokratske ustanke 1989. godine u zemljama bivšeg Varšavskog pakta, bili su nagovještaji slobode, demokratije, solidarnosti i poštivanja ukupnih ljudskih prava. Ali, događaji nisu išli u očekivanom smjeru, i danas umjesto mira i prosperiteta na teritoriji Sirije i Libije svjedočimo razarajućim sukobima”, naveo je Zvizdić.

Borba protiv terorizma

Bosna i Hercegovina, naglasio je, podržava i zalaže se za Akcioni plan Vijeća Evrope za borbu protiv radikalizma i terorizma, kao i dodatni protokol na Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju terorizma, koji se odnosi na strane borce.

“Predsjedavajući Komiteta ministara i ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak vas je već obavijestio da smo kroz predsjedavanje BiH Vijećem Evrope, nakon intenzivnih konsultacija sa ostalim članicama, uspjeli da postignemo konsenzus i odredmo datum za potpisivanje protokola. To će se obaviti na ceremoniji u Rigi, Letoniji, a događaj je planiran za 22. oktobar 2015. Koristim ovu priliku da pozovem sve zemlje članice da prisustvuju ovom događaju i potpišu ovaj vrlo značajan dokument”, istakao je Zvizdić.

Paralelno sa korištenjem postojećih pravnih instrumenata Vijeće Evrope treba posebno intenzivirati, rekao je Zvizdić, svoju izuzetno efektivnu bazu kada je u pitanju borba protiv mržnje, netolerancije i radikalizacije.

Istovremeno, ocijenio je, nestabilnost i stalno nasilje postaju plodno tlo za nastajanje i razvoj radikalizma i terorizma koji u potpunom sukobu sa savremenim civilizacijskim i moralnim vrijednostima, ubijanjem civila, i najstrašnije od svega, nevine djece, razaranjem čitavih gradova i kulturno-historijskih spomenika stvaraju ambijent beznađa i društva bez budućnosti.

“Stoga, mislim da uopće ne trebamo biti iznenađeni posljednjih izbjeglickim talasima i mislim da za bilo koga ne treba predstavljati šok želja izbjeglica da odu što dalje od nasilja i terora u svom dvorištu”, kazao je Zvizdić.

On je dodao kako posebno ne bi trebali biti iznenađeni jasnom namjerom izbjeglica da svoj privremeni ili stalni boravak ostvare na teritoriji EU, upravo zbog vrijednosti na kojima je utemeljena i na kojima se temelji EU, kao što su poštivanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, pravna država i zaštita ljudskih prava uključujući i prava manjina.

“Podizanje visokih metalnih ograda i zatvaranje željezničkih linija i autoputeva bili su neočekivani odgovori pojedinih članica evropske unije koje baštine humane vrijednosti koje su stoljećima nadahnjivale čitav napredni svijet”, kazao je čelnik Vijeća ministara BiH i pitao: “Da li je neko od vas, koji su posvetili cijeli svoj radni vijek borbi za evropske vrijednosti, a znam da u ovoj sali ima mnogo takvih, zaista na trenutak povjerovao da će dolazak stotinu ili par stotina hiljada izbjeglica ugroziti naš način života? Svi znamo da se to ne može dogoditi i da je riječ o iracionalnom i neopravdanom strahu. Ali, takav strah, praćen nesolidarnošću i sebičnošću može ugroziti naše jedinstvno i našu stabilnost. Problem se ne može riješiti bez stvaralačkih napora koji odgovaraju veličini problema. Zbog toga, kakve god dalje aktivnosti poduzimali, to moramo učiniti blagovremeno i jedinstveno.”

Istakao je da je ponosan na blagovremenu reakciju Vijeća Evrope utemeljenu na duhu evropskih vrijednosti. Upozorio je kako vlasti svake evropske zemlje trebaju pažljivo nadzirati način ophođenja policijskih snaga prema izbjeglicama, kako bi se osiguralo strogo poštivanje obaveza koje proističu iz Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Podsjetio je da je predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker, tokom godišnjeg obraćanja o stanju Unije predložio plan za “brzo, odlučno i sveobuhvatno” rješenje evropske izbjegličke krize, koja uključuje obavezne kvote prijema izbjeglica za svaku zemlju članicu EU.

“Vjerujem da bi Vijeće Evrope trebalo ozbiljno razmotriti mogućnost da se ovaj plan proširi na svih 47 zemalja članica naše organizacije. Bila bi to dobra gesta toliko potrebnog razumijevanja i solidarnosti. U slučaju takve odluke, i Bosna i Hercegovina bi bila spremna da u skladu sa svojim kapacitetima i mogućnostima preuzme svoj dio odgovornosti i obaveza. To možda nije mnogo, ali duboko vjerujem u simboliku i važnost takve poruke koja dolazi od zemlje koja teži postati članicom Evropske unije”, rekao je Zvizdić.

Istakao je kako ne zna kada će se izjbeglička kriza završiti i dodao kako hladno vrijeme i zima koja dolazi nikome ne idu u prilog.

“Zbog toga apelujem na sve zemlje članice da demonstriraju dobru volju i podrže one države koje su naročito pogođene izbjegličkom krizom, kako bi se osigurali neophodni uslovi za ublažavanje i izbjegavanje humanitarne katastrofe mnogo prije nego nastupe hladni zimski dani. Moramo se dodatno potruditi kako ne bi bili primorani da se bavimo ublažavanjem posljedica koje će sigurno nastati ako naše djelovanje ne bude dovoljno efikasno”, rekao je Zvizdić.

Limitirani izbjeglički kapaciteti

Iako Bosna i Hercegovina još uvijek nije pogođena izbjegličkom krizom njene vlasti pažljivo nadziru situaciju u skladu sa usvojenom planom za postupanje u slučaju povećanog broja migranata, kazao je Zvizdić.

“Naš glavni fokus je stavljen na dvije tačke: na humanitarni segment koji podrazumijeva obezbijeđivanje adekvatnog smještaja, hrane, medicinske pomoći, odjeće, te ispunjavanje osnovnih higijenskih uslova, dok drugi fokus uključuje bezbjednosne mjere. To podrazumijeva pravovremeno i organizovano registriranje izbjeglica, te detaljnu evaluaciju i procjenu, kojom će se identifikovati oni individualci koji bi mogli predstavljati terorističku ili bilo koju bezbjednosnu prijetnju za državu, region ili Evropu u cjelini”, istakao je Zvizdić.

“Spremni smo pomoći, jer to smatramo moralnom obavezom ali, ukoliko EU zatvori svoje granice i izbjeglice se nađu zarobljene u Bosni i Hercegovini, bićemo limitirani sa kapacitetima koje možemo podnijeti logistički i finansijski jer, podsjećanja radi, Bosna i Hercegovina se još uvijek mora nositi sa hiljadama interno raseljenih osoba iz rata 90-ih”, napomenuo je.

Prema njegovim riječima, ukoliko evropske granice ostanu otvorene BiH neće imati problema sa obezbjeđenjem neometanog i redovnog tranzita i adekvatnih centara putem kojih će se organizovati transposrt izbjeglica u pravcu u kojem žele ići. Dodao je kako ne očekuje “ozbiljan” broj zahtjeva za azil u BiH, “jer je već očigledno da našu zemlju, kao i zemlje regije, izbjeglice vide samo kao tranzitnu tačku, a ne kao poželjnu destinaciju”.

“Organizovanim naporima i uz međusobnu solidarnost ovi problem se mogu vrlo uspješno razriješiti, ali da se nađe trajno rješenje, mislim da se moramo vratiti korijenu problema, a taj korijen se nalazi u zemljama porijekla izbjeglica”, kazao je Zvizdić.

Zahvalio je upravnim tijelima CEB-a, koji su osigurali hitne fondove i grantove za zemlje članice pogođene izbjegličkom krizom. U slučaju da Bosna i Hercegovina postane dio izbjegličke maršute, naveo je, vrlo je moguće da će zatražiti sredstva iz ovih fondova.

“Postoji jedno pitanje na koje bih želio da skrenem pažnju. To je pitanje trgovine ljudskim bićima kao vrlo ozbiljan ozbiljan problem sa kojim se susreće i Bosna i Hercegovina. U posljednje vrijeme smo uspjeli napraviti značajan napredak u rješavanju ovog pitanja, ali u svjetlu izbjegličke krize koja je pogodila zapadni Balkan, strahujemo da će poteškoće koje smo upsješno prevazišli ponovo isplivati na površinu. Zloupotreba unesrećenih izbjeglica od trgovaca ljudima i krijumčara je jedan od najgorih zločina, koji ne smije proći nekažnjeno. Moramo ulagati kontinuirane napore kako bi se našlo najefikasnije rješenje za ublažavanje, ako već ne za iskorjenjivanje ovog fenomena”, ocijenio je Zvizdić.