Delegacija EU: Od zahtjeva za članstvo u EU do pristupnih pregovora
Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini danas je objavila odgovore na često postavljana pitanja koja se odnose na proces od zahtjeva za članstvo u EU do pristupnih pregovora.
Navedeno je da, u skladu s Ugovorom o EU, zahtjev za članstvo može podnijeti bilo koja evropska zemlja ako poštuje demokratske vrijednosti EU i ako je posvećena njihovom promoviranju.
Iz Delegacije ističu da EU procjenjuje spremnost zemalja koje podnesu zahtjev za članstvo na osnovu političkih, ekonomskih i kriterija pravne tekovine EU.
Politički kriteriji su stabilne institucije koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštovanje i zaštitu manjina, a ekonomski postojanje funkcionalne tržišne ekonomije, sposobne da se nosi s konkurencijom i tržišnim snagama u EU.
Kriteriji pravne tekovine EU predstavljaju sposobnost za preuzimanje i efikasno provođenje obaveza članstva, uključujući poštovanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije.
Također, od zemalja koje podnesu zahtjev za članstvo očekuje se da izgrade administrativne strukture, a EU mora biti u stanju da primi nove članice.
Na kraju, kada je u pitanju Zapadni Balkan, zemlje koje apliciraju moraju ispuniti i uvjete “Procesa stabilizacije i pridruživanja” koji se uglavnom tiču regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa.
Zahtjev za članstvo se po pravilu podnosi u formi zvaničnog pisma koje potpisuje najviši izvršni organ, predsjednik ili premijer, a u kojem zemlja izražava spremnost da poštuje i promovira vrijednosti na kojima se temelji Evropska unija, te da preduzme sve neophodne korake kako bi ispunila kriterije za članstvo u EU.
Zahtjev se podnosi rotirajućem predsjedništvu Vijeća EU, nakon čega Vijeće EU za opće poslove, odnosno predstavnici 28 zemalja članica EU, odlučuje kada će zahtjev biti proslijeđen Evropskoj komisiji, koja se formalno poziva da pripremi mišljenje o osnovanosti zahtjeva. O zahtjevu budu obavješteni i Evropski parlament i državni parlamenti zemalja članica EU.
“Upitnik” predstavlja formalni instrument putem kojeg Komisija procjenjuje trenutno stanje i spremnost zemalja koje apliciraju da krenu naprijed u procesu pristupanja, odnosno da im bude dodijeljen status zemlje kandidata, te da počnu pregovore o pristupanju.
Upitnik sadrži pitanja kojima nastoje prikupiti precizne informacije o zemlji, od poštovanja političkih i ekonomskih kriterija, do stepena usaglašenosti sa zakonodavstvom EU, kao i informacije o institucionalnim i administrativnim kapacitetima neophodnim za usvajanje i provođenje zakonodavstva EU u svakoj od 33 oblasti pravne tekovine EU.
Broj pitanja varira u zavisnosti od zemlje – za Hrvatsku je bilo 4.560 pitanja, za Makedoniju 4.666, za Crnu Goru 2.178, a za Srbiju 2.486 pitanja.
Za popunjavanje Upitnika obično se daje okvirni rok od tri mjeseca, ali naglasak je na kvaliteti a ne brzini pa će zemlji koja aplicira možda biti potrebno više vremena kako bi pripremila što kvalitetnije odgovore.
Mišljenje Evropske komisije (Avis) o zahtjevu za članstvo je dokument koji podrobno analizira pravni i ustavni okvir zemlje kao i provođenje zakona te zemlje, poredeći ih s cjelokupnim korpusom zakona, normi i propisa EU, koji su poznati pod nazivom “pravna tekovina EU” ili “acquis”.
Mišljenje obuhvata opširan “analitički izvještaj” koji pokriva sva tri kriterija, uključujući 33 poglavlja politika pravne tekovine EU, kao i zaključke i potencijalne preporuke Vijeću EU u pogledu davanja statusa kandidata i otvaranja pristupnih pregovora.
Po završetku procesa pripreme Mišljenja, čije vrijeme zavisi od administrativnog kapaciteta zemlje da odgovori na taj proces, Komisija Mišljenje podnosi Vijeću EU radi donošenja političke odluke o sljedećem koraku na putu date zemlje ka EU.
Također, ako zemlja ne zadovoljava uvjete u dovoljnoj mjeri kako bi dalje napredovala u tom procesu, Komisija u Mišljenju navodi posebne reforme, koje su poznate i kao “ključni prioriteti”, koje zemlja koja aplicira mora ispoštovati kako bi dalje napredovala.
Mišljenje Evropske komisije ne zasniva se isključivo na odgovorima koji su dati u Upitniku, jer osim njega Komisija organizuje brojne stručne misije i procjene u kojima učestvuju stručnjaci zemalja članica EU, prvenstveno radi provjere nivoa provođenja zakona.
Komisija dobija i izvještaje nezavisnih stručnjaka, te održava konsultacije s organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama i drugim zainteresiranim stranama kako bi dobila informacije za procjenu. U tom smislu, Komisija potiče participativni proces u kojem svaka zainteresirana strana, od međunarodnih organizacija do civilnog društva, može slobodno dostaviti informacije.
Cijeli proces – od pozivanja Evropske komisije da izradi Mišljenje do njegovog dostavljanja – može trajati do godinu dana ili duže. Proces je direktno povezan s administrativnim kapacitetom zemlje da dostavi kvalitetne koordinirane odgovore na pitanja Komisije o situaciji na terenu, kako u smislu odgovora na Upitnik, tako i putem posebnih stručnih misija i procjena.
Po završetku procesa formulacije Mišljenja, Komisija ga predstavlja Vijeću EU. Mišljenje predstavlja solidnu osnovu za diskusiju na osnovu koje Vijeće EU donosi političku odluku o sljedećim koracima u procesu pristupanja EU, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.
