Bugarska na čelu EU: Zapadni Balkan u fokusu
Bugarska od januara preuzima predsjedavanje EU kao zemlja koja je pod posebnim monitoringom u pogledu vladavine prava. Sofija će u centar staviti Zapadni Balkan, ali će to još biti najmanji izazov, piše Deutsche Welle.
Predsjedavanje EU za Bugarsku je bez sumnje veliki izazov. Pregovori o Brexitu, diskusije o zajedničkoj izbjegličkoj i migrantskoj politici, priprema finansijskog okvira za period od 2020. godine – samo su tri teška zadatka.
No Sofija se potrudila da nađe i „svoju” temu koju će isticati tokom šestomjesečnog predsjedavanja Evropskom unijom. U pitanju je evropska budućnost Zapadnog Balkana gdje bi Bugarska mogla da bude dragocjeni posrednik. Planira se čak i održavanje vanrednog samita EU za 17. maj 2018. godine.
Njemački socijaldemokrata Gernot Erler, bivši državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova i predsjednik Njemačko-bugarskog foruma, za DW kaže: „Bugarska će se snažno založiti za Zapadni Balkan i za politiku proširenja i integracije. Za to ima dobre preduslove kroz svoje bilateralne odnose u regionu.”
Bivši predsjednik Evropskog parlamenta Hans-Gert Petering, nezvanično glavni savjetnik bugarske vlade u vezi sa njenim predsjedavanjem EU, ipak je oprezan. Prema njegovom mišljenju poruka bi trebalo da glasi: „Ne možete brzo da postanete članice, morate da se reformišete, morate da suzbijete korupciju i uspostavite vladavinu prava. Zauzvrat u pojedinim oblastima, kao što su smanjenje roaminga ili pitanje digitalizacije, možda možete biti tretirani kao druge zemlje EU.”
Više posrednik, manje vođa
Nadležna ministarka Liljana Pavlova predstavila je program predsjedavanja, kako u bugarskom, tako i u Evropskom parlamentu. Osim evropske perspektive za Zapadni Balkan, Pavlova se fokusirala na budućnost mladih, što je direktno povezano sa budućim budžetom za 2020. godinu i Brexitom, na bezbjednost i stabilnost, s obzirom na izbjeglice i migraciju, zatim zajedničku evropsku odbranu i privredni rast te jedinstveno evropsko digitalno tržište.
Pri tom su se prioriteti, koji su bili postavljeni, značajno mijenjali. Prije svega zato što je bugarska vlada prvobitno istaknute ciljeve izmjenila nakon usaglašavanja sa institucijama EU i realnošću. U međuvremenu Sofiji je postalo jasno da će za vrijeme predsjedavanja više imati ulogu da koordinira nego da vodi. I da će se veliki problemi poput Brexita i izbjeglica rješavati posredovanjem Bugarske, a ne pod njenim vodstvom.
Kada je riječ o migraciji, Sofija će pokušati da otkloni razlike između zapadne i istočne Evrope i tražiti konsenzus prije nego što u julu 2018. predsjedavanje preuzme Austrija, jer Beč se, kao što je poznato, zalaže za znatno strožiju migrantsku politiku.
Kada je riječ o Brexitu, pregovarač EU Mišel Barnije i bugarski premijer Bojko Borisov nadaju se da bi za vrijeme bugarskog predsjedavanja mogao da se postigne veliki napredak. „Neophodni su veliki zajednički napori, pošto je odvajanje Velike Britanije od EU težak proces i zato što će u budžetu EU biti deset milijardi eura manje nego što ih je danas”, naglašava Borisov. Barnije je ocijenio da je Bugarska dobro pripremljena za predsjedavanje Evropskom unijom i zahvalio se za bugarski angažman za nastavak pregovora o Brexitu.
Slabija strana predsedavanja EU
Zemlja koja je još uvijek pod monitoringom EU preuzima njeno predsjedavanje – za Johanu Dajmel, iz Društva za jugoistočnu Evropu u Minhenu, to je „novum”. Posljednji izvještaj o Bugarskoj u okviru Mehanizma zaštite i provjere za nju je „veoma alarmantan”.
„Riječ je o direktnom napadu na nezavisnost sudstva, potkopavanju nezavisnosti sudija, pa čak i protivustavnim zakonima.” S obzirom na to, Bugarska ne može biti uzor, ocjenjuje Dajmel za DW: „Ukoliko takvi elementarni deficiti postoje, kako onda motivisati zemlje Zapadnog Balkana za reforme u oblasti pravosuđa i vladavine prava, za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala?”
Dajmel podsjeća i na veoma sumnjivu situaciju sa medijima u Bugarskoj i zaključuje: „Da li je Bugarska pravi predsjedavajući EU, koji se bavi tim pitanjima i stavlja ih na dnevni red? Sumnjam u to.”
Ipak proevropska većina
Sumnje u sposobnost Bugarske da uspješno vodi EU iznose se i iz drugih razloga. U bugarskoj vladi zastupljeni su i ultranacionalisti iz saveza „Ujedinjene patriote”. Za Daniela Kadika, iz Fondacije Fridrih-Nauman koja je bliska njemačkim liberalima, to je problematično: „Poznati ksenofobi, nacionalisti i protekcionisti, postaće predsjednici raznih savjeta. Poput potpredsjednika vlade, Valerija Simeonova, koji ne skriva mržnju prema manjinama, kada za Rome javno kaže da su ‘divlji majmuni’.”
Hans-Gert Petering ipak očekuje da će premijeru Borisovu poći za rukom da disciplinuje koalicionog partnera, „kako bi mogao da nastavi proevropski kurs”. U tome može da se osloni na većinu stanovništva.
Prema podacima agencije Galup internešenal, 62 odsto Bugara vjeruje u EU – porast za 12 odsto u odnosu na decembar 2016. godine. Isto tako, 55 odsto građana vjeruje da će Sofija uspješno obaviti predsjedavanje EU. Bugari takođe vjeruju da će im predsjedavanje donijeti i dodatni bonus za pristup Šengenu i eurozoni.
Stručnjaci ocjenjuju da pristup Šengenu nije sporan, dok je pristup eurozoni i dalje pod znakom pitanja. Bugarska doduše može da se pohvali veoma dobrim ekonomskim napretkom, ali nema veliku podršku u eurozoni.
