Brok: Aplikacija za status kandidata ne znači i pregovore

Elmar Brok, predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta i član Evropske narodne partije (EVP) za DW govori o aplikaciji BiH za status kandidata za članstvo u EU.

BiH je danas (15.2.2015) podnijela zahtjev za statusom kandidata za učlanjenje u EU. Kakvo je raspoloženje u EU s tim u vezi?

– Mi stojimo iza obećanja iz Soluna da države Zapadnog Balkana dobiju perspektivu učlanjenja u Evropsku uniju. U tom smislu je zahtjev BiH za statusom kandidata legitiman. To ne znači da smo odustali od uslova koje EU postavlja i to će biti komplikovan i težak proces pregovora.Tu se posebno radi o tome da li BiH ispunjava političke pretpostavke i da li je u stanju da ispuni neophodne reforme. To znači da je naš zahtjev da BiH sa svojim problemima unutar etničkih grupa i konstitucionalnim problemima i drugim pitanjima izađe na kraj, jer se s tim mora okončati prije nego što se postigne odluka o članstvu.

Da li Brisel na zahtjev BiH gleda sa skepsom ili ipak preovladava spoznaja da bi status kandidata mogao pomoći zemlji time što bi političari bili pod pritiskom da ispunjavaju zahtjeve sa liste EU i na taj način provode neophodne reforme?

– Ja izričito kažem da aplikacija za status kandidata ne znači i početak pregovora. Za to se moraju ispuniti uslovi. Stoga političari iz različitih grupacija koje tamo postoje i koje su bazirane na pripadnosti etničkim grupama moraju ispuniti uslove kao što je funkcionirajuća država, saradnja etničkih grupa, uspostava razumnog pravnog sistema, sa pravosuđem koje bi bilo fer, slobodno i nezavisno.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, čijoj partiji CDU i vi pripadate, od osnivačke konferencije o Zapadnom Balkanu u Berlinu od skoro prije dvije godine, čvrsto se zalaže za evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana. Koliko je to realno, kada je u pitanju BiH i svi njeni problemi, koje ste Vi samo ovlaš spomenuli?

– Kao što rekoh, naše obećanje stoji, ne samo obećanje Njemačke već i cijele EU na osnovu dogovora u Solunu i bh. političari se moraju potrudi da ispune uslove.

Ali u BiH egzistira ogromna birokratija ili partokratija, koja političkim akterima, kako je rekao jedan bh.analitičar, dozvoljava da članove porodica i partijske prijatelje snabdijeva funkcijama i sigurnim radnim mjestima. Nepotizam, veze i endemska korupcija su bitni stubovi bh. politike. Da li bi se odobravanjem statusa kandidata BiH moglo stati u kraj takvim pojavama?

– Takve pojave EU neće trpjeti. Ali odgovornost je na bh. političarima. Sve leži u njihovim rukama. Ako političari na vlasti nisu u stanju da omoguće reforme, onda BiH ne može biti članica EU. Stoga će zadatak stanovništva biti da kontrolira te i takve političare i da na izborima biraju one političare koji su otvoreni za reformski proces i koji ga provode.

Kako vi gledate na činjenicu da Rusija i Putin uživaju velike simpatije u Republici Srpskoj, a Turska i Erdogan među Bošnjacima. Da li bi se aktuelni konflikt između Rusije i Turske mogao reflektirati na BiH?

– Ako te simpatije imaju i bitan praktičan značaj, onda to nije politika EU. Ako su kontraproduktivne, onda to naravno nije od pomoći. Mi nemamo namjeru da Moskvu i Ankaru na ovaj način uvodimo u EU. BiH mora jasno odlučiti hoće li se na političkoj liniji priključiti EU.