Britanski ambasador: Dodik je loše informiran

Izjave Milorada Dodika o britanskim vojnicima koji u BiH siju paniku, dokaz su “da je u predizbornom periodu u BiH fikcija jača od činjenica”, kaže za DW Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH Edward Ferguson.

Deutsche Welle: Predsjednik RS Milorad Dodik, uzburkao je javnost svojim nastupom i pričom na srbijanskoj TV Happy. Između ostalog, usprotivio se raspoređivanju 40 britanskih vojnika, u okviru EU snaga u BiH (EUFOR). “Tu postoji vojna jedinica Altea – koju čini oko 2.000 vojnika europskih zemalja i to je ograničen broj, ali su oni, pod izgovorom da jačaju tu strukturu, iz Velike Britanije poslali navodnih 40 vojnika, a u stvari to je 40 specijalaca obučenih za društvene mreže, za stvaranje panike, a navedeno je da dolaze navodno pomoći, fer i poštene izbore”, izjavio je Dodik, između ostalog, kritizirajući britansku Vladu što o tome nije obavijestila i nadležne u RS. Kako biste komentirali te navode?

Edward Ferguson: Predsjednik Dodik je, nažalost, loše informiran. Vojnici nisu još ni došli, vjerujem da trebaju doći u avgustu. Ovo pokazuje da je u predizbornom periodu u BiH fikcija jača od činjenica. Tokom moje četiri godine ovdje vidio sam da prije svakih izbora određeni političari i njihovi mediji izmišljaju lažne prijetnje, domaće ili strane, kako bi potkrijepili svoju nacionalističku retoriku i ‘zapalili’ svoje glasače.

Da bude jasno – ideja da se ovi vojnici razmjeste nije čak ni došla iz Ujedinjenog Kraljevstva. Zahtjev za njih je došao iz EUFOR-a, kako bi se poboljšao situacijski pregled komandanta, te mu se pomoglo u ispunjavanju mandata koji mu je dao UN za obezbjeđivanje sigurnog okruženja u BiH. Oni će biti pod komandom austrijskog komandanta EUFOR-a, general majora Dorfera, a ne pod komandom Ujedinjenog Kraljevstva. Činjenica da smo mi obezbijedili ove snage je pokazatelj naše dugoročne obaveze prema stabilnosti RS i cijele BiH. Tvrditi da je bilo šta drugo razlog je besmislica i, iskreno, malo je razočaravajuće da se naši motivi ovako dovode u pitanje, uzimajući u obzir ogromnu podršku koju smo pružili Vladi RS u zadnje četiri godine pri implementaciji pozitivnih i konkretnih reformi.

DW: Kako biste inače opisali političku situaciju u BiH u vrijeme pred predstojeće Opće izbore?

Ferguson: Slično kao i pred druge izbore koji su bili održani tokom mog boravka ovdje: puno buke, a malo sadržaja. Ne zanima me zauzimanje nacionalističkih stavova. Ono što me zanima je šta političke stranke planiraju uraditi ako pobijede na izborima. Kako će otvoriti radna mjesta i stvoriti prilike za mlade i time zaustaviti odliv mozgova? Kako će ojačati vladavinu prava i boriti se protiv korupcije? Kako će poboljšati ključne javne usluge, poput obrazovanja i zdravstva? Ujedinjeno Kraljevstvo već ulaže milione funti godišnje u podršku pozitivnim reformama diljem BiH i očekujemo i više novca za to. Želim da počnemo planirati našu podršku budućim vladama. Spremni smo raditi sa svima koji žele pozitivne promjene, ali trenutno nemamo mnogo opcija.

DW: Pojedini mediji u regiji su citirali navodni izveštaj britanskog Foreign Officea, pripremlje uoči londonskog Samita o Zapadnom Balkanu. U izvještaju se, navodno, predviđa da bi šest zemalja Zapadnog Balkana koje još nisu u EU, životni standard EU mogle dostići tek za 50 do 60 godina, imajući u vidu “česte ratove, stalnu ekonomsku stagnaciju, bilateralne razmirice i etničke podjele”. Kakvo je Vaše mišljenje o tome? Šta bi bile najveće prepreke i da li ih je moguće prevazići?

Ferguson: Nisam ekonomista, ali mogu reći da smo svjedočili nekim zaista važnim reformama u posljednje četiri godine. Ovo je djelimično zahvaljujući Britansko-njemačkoj inicijativi iz 2014. godine, koja je pomogla da se BiH pokrene nakon niza godina stagnacije. Sada je vaša ekonomija stabilnija i raste. Veća je zaposlenost, izvoz i industrijska proizvodnja su također u porastu, ali još uvijek treba mnogo toga uraditi i bez sumnje će trebati još dosta godina da se smanji razlika u poređenju sa EU životnim standardima. Svjetska banka kaže da je za to potreban stalni rast od 6 posto, a on je trenutno manji od 3 posto.

Rast od 6 posto je moguć. Ja čvrsto vjerujem u ekonomski potencijal BiH. Lično sam ga vidio, diljem BiH. Ali, da bi taj potencijal bio iskorišten političari moraju početi ekonomiju stavljati na prvo mjesto. Prevelik broj potencijalnih investitora je već u strahu okrenulo glavu od ove zemlje. BiH treba da pokaže da je politički stabilna. Treba joj neovisna i učinkovita vladavina prava i mora smanjiti birokratiju. Ujedinjeno Kraljevstvo značajno ulaže u stvaranje boljeg poslovnog okruženja u BiH. Na primjer, radimo na uspostavi online jednošalterskog sistema registracije novih kompanija u cijeloj zemlji. Ipak, brzina promjene zavisi od domaćih lidera.

DW: Čini se da zanimanje EU i Amerike za BiH i Balkan opada, dok su u porastu utjecaji nekih drugih zemalja, Rusije i Turske, na primjer. Kako Vi vidite tu situaciju i da li Brexit donosi i manje britanske pažnje za BiH?

Ferguson: Upravo suprotno. U posljednjih nekoliko mjeseci održani su veliki samiti o Zapadnom Balkanu u Sofiji i u Londonu, a Europska komisija ima novu regionalnu strategiju. Mnogo je više pažnje EU i SAD prisutno sada nego kada sam ja došao prije četiri godine.

Naravno da u BiH postoji ruski utjecaj, kao i utjecaj drugih zemalja, ali ne treba preuveličavati njihovu ulogu. Na primjer, Rusija ima legitiman interes u trgovini i kulturološkoj razmjeni, ali 70 posto bh. izvoza se plasira u EU, u poređenju sa samo 1 posto u Rusiju. Zato, velika većina građana BiH želi da se pridruži EU te, iako mi napuštamo EU, potpuno razumijemo i podržavamo tu ambiciju.

Govoreći za Ujedinjeno Kraljevstvo, mi smo već vidjeli ogroman porast naše bilateralne saradnje sa BiH. Na samitu u Londonu smo potvrdili da ćemo udvostručiti naše godišnje fondove za regionalne projekte na 80 miliona funti.

Obučavamo Oružane snage i policiju u BiH. Radimo sa sudovima i tužilaštvima kako bismo im pomogli da dostignu europske standarde neovisnosti i učinkovitosti, kako bi se borili protiv kriminala i korupcije.

U ekonomiji, podržavamo kompanije i investitore i smanjujemo troškove i birokraciju javnog sektora. Pomogli smo pri uvođenju novog zakona koji ide u korist kompanijama i pri izradi strategija za razvoj ključne transportne i energetske infrastrukture u BiH.

Sa British Councilom smo snažno uključeni u pomaganje razvoja digitalne ekonomije. Ujedno investiramo u mlade ljude i buduće lidere putem Chevening stipendija i Fellowship programa Ambasade, tako da Brexit znači više britanske podrške i investicija, a ne manje.

DW: Uskoro okončavate mandat u BiH. Kakva bi bila Vaša poruka njenim građanima?

Ferguson: Moja prva poruka bi bila – hvala vam! Proveli smo nevjerovatne četiri godine u BiH. Stekli smo divne prijatelje i sjajno se proveli otkrivajući ovu prelijepu zemlju. Moja najmlađa kćerka je rođena ovdje, tako da ćemo uvijek biti snažno vezani za ovu zemlju. Nikada neću zaboraviti divno gostoprimstvo koje smo doživjeli u svakom dijelu BiH.

A moja druga poruka bi bila da zaželim građanima BiH sve najbolje, iz dubine svog srca. Kao što sam već rekao, ova zemlja ima nevjerovatan potencijal, ali se mora promijeniti, i to brzo, tako da se nadam da će na izborima u oktobru građani glasati iz nade, a ne iz straha. Ujedinjeno Kraljevstvo će uvijek biti uz one koji žele bolju budućnost.

Edward Ferguson je ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH od augusta 2014. godine. Prije toga jer bio šef Strateškog odjela britanskog Ministarstva odbrane, bio privatni sekretar trojici Ministara odbrane – savjetujući ih o pitanjima opreme, kontra-terorizma i operacija u Iraku. Također je nadgledao učešće britanskih snaga u vojnim misijama u Afganistanu i Pakistanu.