Britanija će preskupo platiti Brexit: “Učinit će nas siromašnijim”

Britanski parlament će 11. decembra glasati o sporazumu o izlasku iz Evropske unije i ukoliko ne bude podržan — i ne bude pronađeno nijedno drugo rješenje — Velika Britanija bi mogla napustiti EU bez dogovora, i mediji analiziraju moguće posljedice po ekonomiju.

Veliki dijelovi britanske ekonomije nisu spremni za izlazak iz EU 29. marta bez dogovora, rekao je guverner centralne britanske banke Mark Karnej (Mark Carney).

Manje od polovine britanskih kompanija pokrenulo je planove za vanredne situacije, rekao je Karnej za BBC Radio.

Odbacio je tvrdnju da je upozorenje banke da bi Brexit bez dogovora mogao dovesti do recesije usmjereio na zastrašivanje ljudi kako bi podržali premijerkin dogovor.

Karnejevi komentari uslijedili su nakon što su objavljene prognoze britanske vlade prema kojima bi zemlja bila ekonomski siromašnija u bilo kojoj verziji Brexita, u poređenju s ostankom u EU.

Prema planu za Brexit premijerke, britanska ekonomija mogla bi biti i do 3,9 posto manja nakon 15 godina u poređenju s ostankom u EU. U slučaju Brexita bez dogovora ekonomija bi oslabila za 9,3 posto.

Britanska centralna banka saopćila je kako bi se britanska ekonomija mogla smanjiti za osam posto odmah nakon Brexita u slučaju da nema prijelaznog razdoblja. Cijene kuća mogle bi pasti za gotovo trećinu, a tečaj funte bi mogao pasti za četvrtinu, stoji u tekstu.

Nema više sumnje: Brexit će nas učiniti siromašnijima

Tri odvojena izvještaja koja su objavljena ove sedmice donijela su isti zaključak. Britaniji će biti gore izvan Evropske unije, piše Gardijan (The Guardian).

“Čekate mjesecima analizu ekonomskih utjecaja Brexita, a onda stignu tri odjednom. No, za razliku od javne percepcije da se ekonomisti ne mogu dogovoriti ni o osnovnim pitanjima, kao da li je potrebna ili poželjna štednja, ono što je najzanimljivije u vezi s izvještajima objavljenim ove sedmice jeste činjenica koliko imaju zajedničkog.

Svi se slažemo da i teorijski i empirijski dokazi pokazuju da će manja otvorenost Velike Britanije za trgovinu i migraciju smanjiti veličinu ekonomije u Velikoj Britaniji, u poređenju s ostajanjem u EU, pa će nas Brexit dugoročno učiniti nešto siromašnijim nego što bismo inače bili. ”

Autor teksta navodi da bi trebali dati pravo ekonomistima unutar vlade za provođenje temeljite i profesionalne analize, pod vremenskim ograničenjem i, bez sumnje, značajnim političkim pritiskom.

“I vladina analiza također utječe na trgovinske poslove – ne samo s SAD-om, već i s drugim državama – od Australije do Bruneja i Kine.

Iskreno, s obzirom na to da će nas dogovor na stolu vjerovatno držati u carinskoj uniji s EU do daljnjeg, to su puste želje (kao što je ispravno istakao Donald Tramp), ali to teško da će promijeniti brojke.

Bilo je tvrdnji da ova analiza pokazuje da je “dogovor na stolu najbolji dogovor”. To pokazuje da je ovaj dogovor – zapravo, bilo koji dogovor – znatno bolji nego izlazak iz EU bez dogovora. Ali, u skladu sa svim vjerodostojnim neovisnim prognozama, također pokazuje da će nas “dogovor na stolu” vremenom učiniti znatno siromašnijim nego što bismo inače bili”, ocjena je Gardijana.

Korak ka novom referendumu

Vlada je konačno primorana da prizna da je napuštanje Evropske unije loše za našu ekonomiju, pišu urednici Indipendenta (Independent) i preciziraju da analiza Ministarstva finansija zvuči trivijalno.

“Sve to je uz pretpostavku da je naša buduća trgovina sa EU besprijekorna – u skladu sa Čekers planom koji je usaglašen ljetos. EU je odbacila te uslove, a realnija pretpostavka je da, iako ne bi bilo tarifa za trgovinu Velike Britanije i EU, postojale bi nove netarifne barijere…

U tom slučaju, Trezor predviđa da bi nacionalni dohodak po osobi bio manji za 2-3 posto nego da smo ostali u EU. Ovo je značajan trošak, iako je ova procjena podložna velikoj neizvjesnosti, smjer nije pod znakom pitanja.“

Urednici lista ocjenjuju i da analiza Trezora sadrži još jednu važnu poruku, potvrđuje da će šteta zbog odlaska iz EU bez dogovora biti velika.

“Niko ne zna šta će se dogoditi u narednih nekoliko sedmica, ali postaje sve jasnije da je davanje narodu mogućnosti za konačni glas glavna alternativa sporazumu premijera – i da ako postoji novi referendum, izbor treba da bude između tog sporazuma i boravka u EU… Parlament sada mora da dozvoli ljudima da se to pitanje postavi na referendumu za konačni odgovor.“

Najzad, nešto o Brexitu o čemu se svi slažu

Ko kaže da se ekonomisti ne mogu složiti? Posljednjih dana objavljena su četiri izvještaja o procjeni dugoročnog ekonomskog utjecaja Brexita i izuzetno se slažu u dvije stvari. Prvo, sporazum Tereze Mej (Theresa May) će štetiti ekonomiji tokom naredne decenije ili duže; i, drugo, izlazak bez dogovora bi bio znatno lošiji, piše Blumberg (Bloomberg).

“Ironično, ta relativna ekonomska jasnoća može da zamuti političke vode. Omogućava svim stranama municiju da napadnu nepopularni sporazum premijera. Nije jasno da bilo ko više sluša stručnjake, ali ovi prvi pokušaji da se procijene ekonomske prednosti razlaza zaslužuju pažljivo razmatranje članova parlamenta.

Ako članovi parlamenta odbiju dogovor Tereze Mej 11. decembra, oni će morati da izaberu drugačiji kurs. Ove odluke neće se odnositi isključivo na ekonomske prognoze, ali će nesumnjivo imati svoju ulogu. Ove studije otežavaju Brexitovcima mogućnost da tvrde da je najbolja alternativa odlazak bez dogovora.“

Blumberg navodi i da nije riječ samo o ekonomskom rastu i podsjeća da su ekonomisti ove sedmice upozoravali na posljedice po imigraciju, trgovinu i usluge.

Sporazum Tereze Mej zaslužuje uslovnu podršku

Urednici Fajnenšl Tajmsa (Financial Times) ocjenjuju da se Britanija suočava sa trenutkom odluke.

“Odluka koju parlament mora da donese o izlazu Velike Britanije je najvažnija još od kad su poslanici glasali za pridruživanje tadašnjoj Evropskoj ekonomskoj zajednici 1971. godine… Pravedno je da parlament, kao kolijevka predstavničke demokratije Britanije, treba da da “značajan glas” sporazum o povlačenju Tereze Mej iz EU.”

Autori ocjenjuju i da obećanja o jednostavnom izlasku i trenutnoj slobodnoj trgovini sa ostatkom svijeta su fikcija, odnosno da je najstrašnija od svih tvrdnja da bi Velika Britanija mogla da se pohvali pogodnostima koje proilzilaze iz nepoštovanja obaveza članstva – u stvari novinarska patka “kolača i igara”.

“Ipak, Brexit je najsloženije razdruživanje u poslijeratnoj istoriji. To uključuje uklanjanje gotovo pola vijeka ekonomskih i pravnih veza.“

FT navodi i da dogovor premijerke Mej poštuje volju naroda, pri čemu se usporavaju efekti odluke o referendumu, koji taj list i dalje smatra tužnim činom samopovređivanja .

“On je nesavršen, ali na kraju pragmatičan, zbog čega Financial Times, nerado, nudi uslovnu podršku. Odbacivanje, čemu je većina poslanika sklona, predstavlja strategiju visokog rizika… Neuspjeh bi izlaz bez dogovora učinio mnogo izglednijim. Izbjegavanje izbacivanja bi onda postalo prioritet.“

Rizik od Brexita bez dogovora

Brexit bez dogovora pogodio bi sigurnosne veze Velike Britanije i EU i imao “stvarne posljedice” na zaštitu stanovništva, upozorava ministar sigurnosti Ben Volas (Ben Wallace), a prenosi BBC.

On će reći da sporazum premijerke Tereze Mej za koji zastupnici glasuju sljedećeg mjeseca postavlja temelje najopsežnijeg sigurnosnog odnosa u povijesti EU. No, laburistica Dajan Abot (Diane Abbott) izjavila je kako plan “ne zadovoljava garancije za sigurnost”.

Velika Britanija trebala bi napustiti Evropsku uniju 29. marta 2019. godine, no, prema sporazumu gospođe Mej, Velika Britanija i EU nastavit će raditi zajedno kao što to čine trenutno u tranzicijskom periodu, koji će trajati do 31. decembra 2020. godine.

U pripremi za glasanje, javnost može očekivati redovna zvanična upozorenja o opasnostima Brexita bez dogovora.