“Brexit” donio puno više pitanja nego odgovora

Gotovo četiri mjeseca nakon “brexita”, ispostavlja se da nije bilo suludo očekivati da će referendum o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije zapravo donijeti više pitanja nego odgovora – kazala je u razgovoru za Fenu službenica za komunikacije Vanjskopolitičke inicijative Bosne i Hercegovine Amela Hrasnica.

Kako je rekla, pitanja se javljaju i nakon što je nova premijerka Ujedinjenog Kraljevstva (UK) Theresa May iznijela okvirni plan za naredne korake, koji premijerki May i dalje ostavlja značajan manevarski prostor, ali su obrisi kontradikcija “brexita” sada postali očigledniji.

Hrasnica podsjeća da su najavljena dva naredna poteza britanske vlade. U martu slijedeće godine očekuje se aktiviranje člana 50. Lisabonskog sporazuma, koji regulira proces izlaska zemlje članice iz EU, nakon čega će se na dnevnom redu parlamenta UK naći poništavanje Zakona o Evropskoj zajednici iz 1972. godine, kojim je UK efektivno pristupilo današnjoj EU.

Prva kontradikcija, smatra, leži u samom redoslijedu najavljenih poteza jer bi bilo logičnije da parlament obustavi važenje Zakona o Evropskoj zajednici iz 1972. i zamijeni ga novim zakonom koji bi zadržao pravnu stečevinu iz perioda pristupanja i članstva prilagođenu novom kontekstu.

– Međutim, ako se član 50. aktivira prije toga, ovaj potez će u suštini biti puka formalnost. U tom trenutku za UK prestaje obaveza poštivanja temeljnih ugovora EU – istakla je.

Napomenula je da se paradoksalnija situacija nazire u kontekstu ključne predreferendumske teme – suvereniteta. Osnovni argument zagovarača “brexita”, kaže, bio je povrat nadležnosti i jačanje suvereniteta parlamenta kao glavnog zakonodavnog tijela.

– Zakon kojim će se anulirati ECA iz 1972. (The Great Repeal Bill), neće poništiti 40-godišnju EU legislativu u UK već će omogućiti da se na dan aktiviranja člana 50. (Brexit Day) spomenuto zakonsko naslijeđe sekundarnom legislativom prilagodi potrebama UK – pojasnila je, dodajući da se sekundarna legislativa u anglosaksonskom kontekstu odnosi na zakone koje donosi izvršna vlast bez potrebe za odobrenjem ili konsultacijama s parlamentom.

Ako ovome dodamo najave vlade UK da parlament te zemlje neće imati riječ pri definiranju samih pregovaračkih pozicija, ističe Hrasnica, već da je planirano da svoj stav iznese samo o zaključenom “paketu” nakon pregovora, očigledno je da se radi o potpuno izvrnutoj logici “povrata” suvereniteta.

Kontradikcijama “brexita” ovdje, ipak, nije kraj, smatra službenica za komunikacije Vanjskopolitičke inicijative BiH, jer će se vlada UK morati obračunati s političkim tenzijama još jednog obećanja “Leave” kampanje koja je zagovarala izlazak – zaustavljanja imigracije u UK.

Podsjetila je da je članstvo u EU do sada UK donosilo prednosti jedinstvenog tržišta EU, odnosno prednosti takozvane “četiri slobode” – sloboda kretanja robe i usluga, ljudi i kapitala.

– Napuštanje EU omogućit će UK da ponovo odlučuje o slobodi kretanja ljudi, odnosno stopi godišnje imigracije, što je bio osnovni argument “Leave” kampanje” – naglasila je, dodajući da evropski zvaničnici, u isto vrijeme, nastojeći da očuvaju principe na kojima je izgrađena EU, naglašavaju da “četiri slobode” dolaze u paketu i da to ne može biti švedski sto za UK.

Stoga se, ističe, Vlada UK trenutno našla između dvije vatre, s jedne strane se nalaze građani koji zahtijevaju zaustavljanje imigracije, dok su s druge strane multinacionalne firme i finansijska industrija koja želi zadržati pristup jedinstvenom tržištu EU, odnosno svoje profite.

Hrasnica napominje da, iako se u javnom diskursu u posljednje vrijeme našlo nekoliko prijedloga za rješenje problema pristupa jedinstvenom tržištu, svaki od njih podrazumijeva “nedjeljivost četiri slobode” te da stoga evropski zvaničnici i dalje odbacuju mogućnosti sui generis rješenja za UK.

– Izgleda da izvršna vlast UK pred sobom ima još jedno uže na kojem će morati balansirati, ono između glasača i finansijskih interesa – smatra ona.

Zaključila je da se, sudeći po rastu populizma i radikalizma u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, ofanzivama protiv političke korektnosti te prema oštrim predizbornim i predreferendumskim retorikama, čini da je pred nama period u kojem će se sve češće pribjegavati demokratskim sredstvima radi opravdavanja nedemokratskih ciljeva.

Ipak, dodala je, kao što primjer “brexita” i njegovih inherentnih kontradikcija pokazuje, i dobar alibi može izazvati glavobolju onome ko se na njega pozove.