Brexit će u EU izvazvati poremećaje na poljoprivrednom tržištu?
Poljoprivredne i prehrambene tvrtke u Evropskoj uniji možda će platiti veliku cijenu ako se stvore nove trgovinske barijere i smanji interes britanskih potrošača za proizvodima poput irskog cheddara, francuskog vina i danske slanine, upozoravaju stručnjaci i oni koji zastupaju interese toga sektora.
Na to su upozorili iz najvećeg europskog udruženja poljoprivrednih proizvođača Copa-Cogece, koje je objavilo preliminarno izvješće na 156 stranica samo mjesec dana nakon što je krajem ožujka Britanija formalno izvijestila Bruxelles da će se povući iz Evropske unije.
– Poljoprivrednici ne bi trebali platiti cijenu neke političke odluke – izjavio je predsjednik Cogece Thomas Magnusson, aludirajući na rizik trgovinskih barijera nakon Brexita poput carina.
Poljoprivrednici u ostatku 27-člane EU mogli bi se suočiti s velikim teškoćama kod izvoza na tako jedno važno tržište kao što je Britanija – neto uvoznik – ako London i Bruxelles nakon Brexita ne postignu sporazum o slobodnoj trgovini.
Cijene bi mogle snažno porasti, ako Britanija napusti carinsku uniju u sklopu ‘teškog’ Brexita, a što britanska premijerka Theresa May nije isključila ako ne dogovori nove trgovinske uvjeta kakve bude željela. Britanski potrošači tada bi vjerojatno kupovali manje poljoprivrednih proizvoda iz EU-a na koje su navikli u posljednja četiri desetljeća.
Oni koji bi, kako upozoravaju autori tog izvješća, mogli najviše izgubiti su proizvođači voća, povrća, govedine, mliječnih proizvoda i vina – na koje otpada golemi dio od 45 milijardi eura u godišnjem EU izvozu hrane i poljoprivrednih proizvoda u Veliku Britaniju.
Iz Copa-Cogece, čija je punopravna članica i Hrvatska poljoprivredna komora, poručuju da se čvrsto nadaju da će Europska komisija proračunima za 2019. i 2020. obuhvatiti “odgovarajuće instrumente za krizni menadžment” kako bi pomogla poljoprivrednicima pogođenim svim negativnim posljedicama Brexita.
Poljoprivreda je 17. na listi britanskog izvoza u EU, daleko iza automobilske industrije, dok je Britanija neto uvoznik poljoprivrednih proizvoda iz EU-a.
Nove trgovinske barijere također bi pogodile i britanski izvoz poljoprivrednih proizvoda u EU u godišnjem iznosu 11 milijardi funti (14 milijardi dolara), ponajprije vodećih proizvoda poput škotskog viskija i britanske janjetine.
– Bilo bi pogrešno gledati izolirano samo jednu granu ili sektor. Pregovori neće biti samo o poljoprivredi, oni će se voditi o cjelokupnom gospodarstvu – kazao je profesor Allan Matthews s Trinity Collegea u Dublinu.
Pet zemalja članica EU posebno brine kako će se odvijati pregovori u području poljoprivrede – Njemačku, Francusku, Španiju, Belgiju, Holandiju i Irsku.
Glavobolje zadaje i činjenica da je Britanija neto uplatitelj u proračun EU-a. Brzi izračun temeljen na britanskom doprinosu i dijelu proračuna koji se rezervira za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) ostavio bi proračunsku rupu od oko tri milijarde eura.
– Svi znamo koliko je teško uvjeriti zemlje da uplaćuju više u EU proračun. To je očito nešto u pogledu čega ne znamo kakav će biti ishod – zaključio je, među ostalim, profesor Matthews.
